Hrvatski jezični portal

štrȅcati

štrȅcati (se) nesvrš.prez. -ām (se), pril. sad. -ajūći (se), gl. im. -ānje〉

Izvedeni oblici
Nesvršeni
infinitiv
štrecati
 
prezent
jednina
1. štrecam
2. štrecaš
3. štreca
množina
1. štrecamo
2. štrecate
3. štrecaju
 
futur
jednina
1. štrecat ću
2. štrecat ćeš
3. štrecat će
množina
1. štrecat ćemo
2. štrecat ćete
3. štrecat će
 
imperfekt
jednina
1. štrecah
2. štrecaše
3. štrecaše
množina
1. štrecasmo
2. štrecaste
3. štrecahu
 
perfekt
jednina
1. štrecao sam
2. štrecao si
3. štrecao je
množina
1. štrecali smo
2. štrecali ste
3. štrecali su
 
pluskvamperfekt
jednina
1. bio sam štrecao
2. bio si štrecao
3. bio je štrecao
množina
1. bili smo štrecali
2. bili ste štrecali
3. bili su štrecali
 
imperativ
jednina
2. štrecaj
množina
1. štrecajmo
2. štrecajte
 
glagolski prilog sadašnji
štrecajući
 
glagolski pridjev aktivni
štrecao, štrecala, štrecalo
štrecali, štrecale, štrecala
Definicija
1. (koga) učiniti da se tko lecne, trgne od naglog poticaja riječima ili od onoga što ugleda
2. (se) lecati se
Etimologija
njem. dijal. stretzen