Hrvatski jezični portal

drȃg

drȃg prid.odr. -ī, komp. drȁžī〉

Izvedeni oblici
Pozitiv
 
muški rod
jednina
N drag
G draga
D dragu
A draga / drag
V dragi
L dragu
I dragim
množina
N dragi
G dragih
D dragim / dragima
A drage
V dragi
L dragim / dragima
I dragim / dragima
 
srednji rod
jednina
N drago
G draga
D dragu
A drago
V drago
L dragu
I dragim
množina
N draga
G dragih
D dragim / dragima
A draga
V draga
L dragim / dragima
I dragim / dragima
 
ženski rod
jednina
N draga
G drage
D dragoj
A dragu
V draga
L dragoj
I dragom
množina
N drage
G dragih
D dragim / dragima
A drage
V drage
L dragim / dragima
I dragim / dragima
 
Komparativ
muški rod
jednina
N draži
G dražeg / dražega
D dražem / dražemu
A dražeg / dražega
V draži
L dražem / dražemu
I dražim
množina
N draži
G dražih
D dražim / dražima
A draže
V draži
L dražim / dražima
I dražim / dražima
 
srednji rod
jednina
N draže
G dražeg / dražega
D dražem / dražemu
A draže
V draže
L dražem / dražemu
I dražim
množina
N draža
G dražih
D dražim / dražima
A draža
V draža
L dražim / dražima
I dražim / dražima
 
ženski rod
jednina
N draža
G draže
D dražoj
A dražu
V draža
L dražoj
I dražom
množina
N draža
G dražih
D dražim / dražima
A draže
V draže
L dražim / dražima
I dražim / dražima
 
Superlativ
muški rod
jednina
N najdraži
G najdražeg / najdražega
D najdražem / najdražemu
A najdražeg / najdražega
V najdraži
L najdražem / najdražemu
I najdražim
množina
N najdraži
G najdražih
D najdražim / najdražima
A najdraže
V najdraži
L najdražim / najdražima
I najdražim / najdražima
 
srednji rod
jednina
N najdraže
G najdražeg / najdražega
D najdražem / najdražemu
A najdraže
V najdraže
L najdražem / najdražemu
I najdražim
množina
N najdraža
G najdražih
D najdražim / najdražima
A najdraža
V najdraža
L najdražim / najdražima
I najdražim / najdražima
 
ženski rod
jednina
N najdraža
G najdraže
D najdražoj
A najdražu
V najdraža
L najdražoj
I najdražom
množina
N najdraža
G najdražih
D najdražim / najdražima
A najdraže
V najdraže
L najdražim / najdražima
I najdražim / najdražima
Definicija
1. a. prema kome se osjeća sklonost, do koga držimo, do koga nam je stalo [moj dragi; draga dušo; moj dragi prijatelju (u izravnom obraćanju za pojačavanje smisla onoga što je rečeno)] b. koji je voljen ili cijenjen, u formalnom ili ironičnom smislu [moj dragi kolega]
2. kao formula u adresi, osobito na početku pisma [dragi prijatelju]
3. a. koji je mio, ljubak b. koji se osobito cijeni; dragocjen
Sintagma
drago kamenje minerali lijepe boje, providni, velike tvrdoće, sjajnosti i loma svjetlosti; najčešće u uporabi kao nakit
Frazeologija
činiti se drag/draga afektirati tako da se želi ostaviti dojam ljupkosti, djetinje naivnosti ili simpatične nedoraslosti težini situacije
Onomastika
♦ ž. os. imena (jedna od najproduktivnijih osnova u staroj hrv. antroponimiji): Drága (zabilježeno u Zadru u 10. st.), Dràgana, Dràgna; hip.: Drȁgica (Dràgica), Drȁgoša, Dráža i sl.; m. os. imena: Dràgan, Drȁgobrat zast., Drȁgoljūb, Drȁgomīl, Drȁgomīr, Drágonja zast., Drȁgoslav, Dragùtin, Dràžen, Drȁžeslav, Mȉodrag; hip.: Drȃgī 〈G Dragoga〉, Drágić, Drágo, Drȁgoje, Drȁgoš, Drȁgoša, Dràgota, Dràgūn
pr.: Dràgač (Križevci), Dràgan (210, Trogir, sred. Dalmacija, Istra), Dràganić (960, Zagreb, Krapina, Zagorje, Prigorje, Lika), Dràganov (Korenica, Vis, Vukovar), Dràganović (Dragánović) (140, Vrbovsko, Sveti Ivan Zelina, Primorje, Banovina, I Slavonija), Dràganja (Split), Dragánjac (120, Duga Resa, Pokuplje), Dràgarić (Bjelovar, Varaždin), Drȁgāš (1050, S Dalmacija, Banovina), Dragášević (Prigorje, Posavina), Drȁgčević (Zabok, Zagorje), Dràgec (Bjelovar, Podravina), Drȁgelj (Rijeka, Ðakovo, Križevci), Dragéljević (160, Dvor, Banovina, Posavina), Dràgešić (Pula, Jastrebarsko), Dràgica (Ðurđevac), Dragíčević (3090, Obrovac, sred. i S Dalmacija, Lika, Primorje), Drágić (1590, Knin, Novska, Banovina, Kordun, Slavonija), Dragíćević (Brač, sred. Dalmacija, Istra, Posavina), Dràgija (190, Sveti Ivan Zelina, Prigorje), Dràgila (Ðakovo, Velika Gorica, I Slavonija), Drágin (Zadar, Istra, Primorje, J Dalmacija), Dràginić (100, Crikvenica, Ogulin, Primorje), Drȁgiša (Križevci, Prigorje), Dràgišić (500, Knin, Vrbovsko, Lika), Dragivójević (Novska, Kutina, Rijeka), Drȁgman, Drȁgnić (Nova Gradiška, Split), Drágo (Omiš), Dragobrátović (220, Metković, J Dalmacija), Dragočájac (Banovina, Posavina), Drȁgoja (Slavonski Brod), Drȁgoje (Dubrovnik, Crikvenica), Drȁgojević (Dragójević) (1570, Korčula, Kordun, Podravina), Dràgōjlo (Knin), Dràgojlov (Beli Manastir), Dràgojlović (Dragójlović) (230, Banovina, Z Slavonija), Drȁgolin (Labin, Istra), Dràgoljević (Dragóljević) (Beli Manastir, Pula, I Slavonija), Drȁgoljić (Rijeka, Kostajnica), Dragománović (Nova Gradiška), Drȁgomir (Beli Manastir, Pula), Dragomírović (Beli Manastir, Petrinja, I Slavonija), Dragosávac (370, Lika, Moslavina, Primorje, Banovina), Dragosávljević (330, Banovina, Kordun, I Slavonija), Dràgoslavić (120, Pag, Primorje, S Dalmacija), Drȃgoš (Karlovac, Korenica), Dràgoša (Samobor), Dràgošević (Dragóšević) (100, Omiš, sred. Dalmacija), Dràgošić, Dragòvān (Slavonski Brod), Dràgovčić (Zadar, Pula), Drȁgovič (Metković), Drȁgović (890, Šibenik, J i sred. Dalmacija, Banovina), Dragòvina (Labin), Dràgozet (130, Samobor, Moslavina, Z Slavonija), Dràgozetić (Dragozètić) (Rijeka, Primorje), Drȁgšić (Zagreb, Zagorje, Gradišće), Dràguljić (Varaždin, Požega), Dràgūn (540, Imotski, sred. Dalmacija, I Slavonija), Dràgunić (Posavina, Zagora), Dràgušica (130, Sinj, sred. Dalmacija, Prigorje, Slavonija), Dràgušić (Osijek, sred. Dalmacija), Dràgušin (Pakrac, Našice), Dragùtin (Šibenik, sred. Dalmacija, Primorje, Zagorje), Dragutínović (Imotski), Dràguzet (100, Pula, Istra), Drȁšček (Rijeka), Drȁščić (180, Buzet, Istra, Primorje), Dràšić (Zlatar Bistrica, Prigorje, Zagorje), Dràšinac (Osijek, Donji Miholjac), Drȁškić (Vinkovci, Slavonski Brod, Knin), Drȁšković (1120, Pregrada, Ogulin, Lika, Banovina, sred. Dalmacija), Drȁžan (Kutina, Pakrac), Dràžančić (Varaždin), Dražénović (970, Otočac, Banovina, Kordun, I Slavonija), Dràžeta (Dubrovnik, S Dalmacija), Dràžetić (260, Banovina, Slavonija), Dràžević (120, Zadar), Drážič (Rijeka), Drážić (1430, Primorje, sred. i S Dalmacija, Lika), Drážić Bàlov (Šibenik, sred. Dalmacija), Drážić Célić (Kaštela, sred. Dalmacija), Drážić Šègrt (Kaštela), Drȁžin (Kaštela, sred. Dalmacija), Drȁžina (110, Zadar, Benkovac), Dràžinić (Lastovo, J i sred. Dalmacija), Drážović (Zadar, Rijeka), Dràžul (Opatija, Primorje)
top.: Dràganići, Dragóševica, Dràguć (selo u Istri: koji je pripadao Dragoti)
Etimologija
prasl. *dorgъ (stsl. dragъ, rus. dorogój, polj. drogi) ≃ latv. dārgs: mio