zaokrúgliti
zaokrúgliti (se) svrš. 〈prez. zaòkrūglīm (se), pril. pr. -īvši (se), prid. trp. zaòkrūgljen〉
Svršeni | |
---|---|
infinitiv | |
zaokrugliti | |
prezent | |
jednina | |
1. | zaokruglim |
2. | zaokrugliš |
3. | zaokrugli |
množina | |
1. | zaokruglimo |
2. | zaokruglite |
3. | zaokrugle |
futur | |
jednina | |
1. | zaokruglit ću |
2. | zaokruglit ćeš |
3. | zaokruglit će |
množina | |
1. | zaokruglit ćemo |
2. | zaokruglit ćete |
3. | zaokruglit će |
aorist | |
jednina | |
1. | zaokruglih |
2. | zaokrugli |
3. | zaokrugli |
množina | |
1. | zaokruglismo |
2. | zaokrugliste |
3. | zaokrugliše |
perfekt | |
jednina | |
1. | zaokruglio sam |
2. | zaokruglio si |
3. | zaokruglio je |
množina | |
1. | zaokruglili smo |
2. | zaokruglili ste |
3. | zaokruglili su |
pluskvamperfekt | |
jednina | |
1. | bio sam zaokruglio |
2. | bio si zaokruglio |
3. | bio je zaokruglio |
množina | |
1. | bili smo zaokruglili |
2. | bili ste zaokruglili |
3. | bili su zaokruglili |
imperativ | |
jednina | |
2. | zaokrugli |
množina | |
1. | zaokruglimo |
2. | zaokruglite |
glagolski prilog prošli | |
zaokruglivši | |
glagolski pridjev aktivni | |
zaokruglio, zaokruglila, zaokruglilo | |
zaokruglili, zaokruglile, zaokruglila | |
glagolski pridjev pasivni | |
zaokrugljen, zaokrugljena, zaokrugljeno | |
zaokrugljeni, zaokrugljene, zaokrugljena |
1. | (što) učiniti okruglim |
2. | (se) postati okrugao, popuniti se, ugojiti se (o osobi) |