Hrvatski jezični portal

žẉt

žẉt prid.odr. -ī, komp. žȕćī〉

Izvedeni oblici
Pozitiv
 
muški rod
jednina
N žut
G žuta
D žutu
A žuta / žut
V žuti
L žutu
I žutim
množina
N žuti
G žutih
D žutim / žutima
A žute
V žuti
L žutim / žutima
I žutim / žutima
 
srednji rod
jednina
N žuto
G žuta
D žutu
A žuto
V žuto
L žutu
I žutim
množina
N žuta
G žutih
D žutim / žutima
A žuta
V žuta
L žutim / žutima
I žutim / žutima
 
ženski rod
jednina
N žuta
G žute
D žutoj
A žutu
V žuta
L žutoj
I žutom
množina
N žute
G žutih
D žutim / žutima
A žute
V žute
L žutim / žutima
I žutim / žutima
 
Komparativ
muški rod
jednina
N žući
G žućeg / žućega
D žućem / žućemu
A žućeg / žućega
V žući
L žućem / žućemu
I žućim
množina
N žući
G žućih
D žućim / žućima
A žuće
V žući
L žućim / žućima
I žućim / žućima
 
srednji rod
jednina
N žuće
G žućeg / žućega
D žućem / žućemu
A žuće
V žuće
L žućem / žućemu
I žućim
množina
N žuća
G žućih
D žućim / žućima
A žuća
V žuća
L žućim / žućima
I žućim / žućima
 
ženski rod
jednina
N žuća
G žuće
D žućoj
A žuću
V žuća
L žućoj
I žućom
množina
N žuća
G žućih
D žućim / žućima
A žuće
V žuće
L žućim / žućima
I žućim / žućima
 
Superlativ
muški rod
jednina
N najžući
G najžućeg / najžućega
D najžućem / najžućemu
A najžućeg / najžućega
V najžući
L najžućem / najžućemu
I najžućim
množina
N najžući
G najžućih
D najžućim / najžućima
A najžuće
V najžući
L najžućim / najžućima
I najžućim / najžućima
 
srednji rod
jednina
N najžuće
G najžućeg / najžućega
D najžućem / najžućemu
A najžuće
V najžuće
L najžućem / najžućemu
I najžućim
množina
N najžuća
G najžućih
D najžućim / najžućima
A najžuća
V najžuća
L najžućim / najžućima
I najžućim / najžućima
 
ženski rod
jednina
N najžuća
G najžuće
D najžućoj
A najžuću
V najžuća
L najžućoj
I najžućom
množina
N najžuća
G najžućih
D najžućim / najžućima
A najžuće
V najžuće
L najžućim / najžućima
I najžućim / najžućima
Definicija
koji je boje voska, limuna, cvijeta maslačka, ljutića, sumpora, zlata
Sintagma
žuta groznica pat. teška tropska želučana bolest;
žuta knjižica pov. iskaznica kojom prostitutka dokazuje da ima dozvolu za pružanje usluga i da obavlja redovne medicinske preglede;
žuta kuća lokal. duševna bolnica;
žuta majica pobjednička odjeća u biciklističkim trkama;
žuta pjega anat. najosjetljivije mjesto u oku gdje je vid najoštriji (macula lutea);
žuti karton sport sudački znak za izricanje javne opomene igračima, trenerima u nogometu, rukometu, odbojci i dr.;
žuti tisak (štampa) novine koje se bave privatnim životom poznatih ljudi i ugađaju lošem ukusu
Frazeologija
još je žut oko kljuna suviše je mlad; žutokljunac;
klati se kao žuti mravi progoniti se kao neprijatelji;
žuti žutuju rumeni putuju blijed i mršav čovjek otporniji je i dugovječniji od gojaznog;
žuto za žuto situacija kad neimaština prisiljava čovjeka da prodaje uspomene u zlatu da se prehrani (za žuto kukuruzno brašno)
Onomastika
pr. (nadimačka): Žȕčko (140, Zagreb, Pregrada, Zagorje), Žúćak (Slavonski Brod, Karlovac, Kutina), Žȕćko (Pregrada, Zagorje), Žútak (Dugo Selo), Žutèlija (100, Biograd, Benkovac, S Dalmacija), Žẉtī (280, Novi Marof, Zagreb i okolica), Žútić (370, Gvozd, Gračac, Banovina, Slavonija), Žùtina (Garešnica, Čazma, Bjelovar), Žùtinić (Daruvar, Zagreb)
Etimologija
prasl. *žьltъ (rus. žëltyj, polj. żółty), lit. geltas ≃ lat. helvus: mednožut