Hrvatski jezični portal

kȕhati

kȕhati nesvrš.prez. -ām, pril. sad. -ajūći, prid. trp. kȕhān, gl. im. -ānje〉

Izvedeni oblici
Nesvršeni
infinitiv
kuhati
 
prezent
jednina
1. kuham
2. kuhaš
3. kuha
množina
1. kuhamo
2. kuhate
3. kuhaju
 
futur
jednina
1. kuhat ću
2. kuhat ćeš
3. kuhat će
množina
1. kuhat ćemo
2. kuhat ćete
3. kuhat će
 
imperfekt
jednina
1. kuhah
2. kuhaše
3. kuhaše
množina
1. kuhasmo
2. kuhaste
3. kuhahu
 
perfekt
jednina
1. kuhao sam
2. kuhao si
3. kuhao je
množina
1. kuhali smo
2. kuhali ste
3. kuhali su
 
pluskvamperfekt
jednina
1. bio sam kuhao
2. bio si kuhao
3. bio je kuhao
množina
1. bili smo kuhali
2. bili ste kuhali
3. bili su kuhali
 
imperativ
jednina
2. kuhaj
množina
1. kuhajmo
2. kuhajte
 
glagolski prilog sadašnji
kuhajući
 
glagolski pridjev aktivni
kuhao, kuhala, kuhalo
kuhali, kuhale, kuhala
 
glagolski pridjev pasivni
kuhan, kuhana, kuhano
kuhani, kuhane, kuhana
Definicija
1. (što) a. u posudi s proključalom vodom pripremati hranu [kuhati jaje] b. pripremati jelo [kuhati ručak] c. ključati, vreti [voda kuha, stavi špagete]
2. (koga) pren. varati koga [sport žarg. u odbojci, prebaciti mrežu iz drugoga kontakta s loptom, kada se obrana ne nada]
3. (se) a. biti u procesu kuhanja (o hrani) b. pren. trpjeti vrućinu, žegu
Frazeologija
(biti) kuhan i pečen (s kim) (biti) nerazdvojan, svakodnevno, stalno se družiti;
kuhati se u vlastitom sosu snositi posljedice onoga čemu je sam kriv;
nešto se kuha nešto se sprema, nešto se mora dogoditi
Onomastika
pr. (prema zanimanju ili nadimačka): Kuhánec (Međimurje), Kȕhār (1240, Samobor, Zagorje, Istra), Kuhàrček (Slavonija), Kuhárec (Vrbovec), Kùharić (700, Zagorje, Pokuplje, Istra), Kuhárović (Križevci), Kuhàrskī (Bjelovar), Kȕhinek (Daruvar), Kȕhta (210, Zagorje, Slavonija), Kȕhtić (130, Samobor, Prigorje, Podravina)
Etimologija
prasl. *kuxati (češ. kuchati, polj. kucharz: kuhar) ← stvnjem. kochȏn