∆
dimnjačarski kalendar kalendar koji dimnjačari nose po kućama, sadrže, ob. novogodišnju čestitku u stihovima, oznake vjerskih blagdana (prema raznim političkim prilikama i u raznim državama);
gregorijanski kalendar danas općeuporabni kalendar koji je uveo papa Grgur XIII od 15. 10. 1582;
islamski (muslimanski) kalendar kalendar prema kojemu se računa Mjesečeva godina od 354 ili 355 dana, godine se broje od 622. godine (mjeseci se zovu različito, arapskim imenima, npr. ramadan, i imaju 29 ili 30 dana);
julijanski kalendar kalendar prema reformiranom kalendaru Julija Cezara, danas se računa s 13 dana razlike u slijedu dana prema gregorijanskom kalendaru; stari kalendar,
razg. pravoslavni kalendar;
revolucionarni kalendar pov. prihvaćen 1793. u francuskoj Prvoj republici, napušten 1805; datumi su se računali od 22. rujna 1792;
stoljetni kalendar kalendar iz 17. st. s opisom tijeka vremena koje se ponavlja svakih 7 godina i po kojem su prognozirali vrijeme (npr. snijeg na Sv. Katu); nema nikakve znanstvene osnove;
svetački (blagdanski) kalendar razg. kalendar koji ima podatke o vjerskim blagdanima;
šoštarski kalendar,
v. šoštarski Δ;
židovski kalendar kalendar prema Mjesecu i Suncu, godina ima od 353 do 355 dana, počinje računanje od 3760. pr. Kr. po uobičajenom računanju