odušèviti
odušèviti (se) svrš. 〈prez. odùševīm (se), pril. pr. -īvši (se), prid. trp. odùševljen〉
Izvedeni oblici
| Svršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| oduševiti | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | oduševim |
| 2. | oduševiš |
| 3. | oduševi |
| množina | |
| 1. | oduševimo |
| 2. | oduševite |
| 3. | oduševe |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | oduševit ću |
| 2. | oduševit ćeš |
| 3. | oduševit će |
| množina | |
| 1. | oduševit ćemo |
| 2. | oduševit ćete |
| 3. | oduševit će |
| aorist | |
| jednina | |
| 1. | oduševih |
| 2. | oduševi |
| 3. | oduševi |
| množina | |
| 1. | oduševismo |
| 2. | oduševiste |
| 3. | oduševiše |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | oduševio sam |
| 2. | oduševio si |
| 3. | oduševio je |
| množina | |
| 1. | oduševili smo |
| 2. | oduševili ste |
| 3. | oduševili su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam oduševio |
| 2. | bio si oduševio |
| 3. | bio je oduševio |
| množina | |
| 1. | bili smo oduševili |
| 2. | bili ste oduševili |
| 3. | bili su oduševili |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | oduševi |
| množina | |
| 1. | oduševimo |
| 2. | oduševite |
| glagolski prilog prošli | |
| oduševivši | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| oduševio, oduševila, oduševilo | |
| oduševili, oduševile, oduševila | |
| glagolski pridjev pasivni | |
| oduševljen, oduševljena, oduševljeno | |
| oduševljeni, oduševljene, oduševljena | |
Definicija
| 1. | (koga) izazvati ushićenje, zadiviti |
| 2. | (se) ushititi se, zadiviti se |
Etimologija
✧ od- (ot-) + v. duša
