nȉšta
nȉšta 〈G nȉčega/nȉčeg, I nȉčim〉
Definicija
| 1. | zam. odrična imenička, nijedan predmet, stvar, pojava ili događaj |
| 2. | pril. nikako, nimalo |
| 3. | sr ono što nema vrijednosti ili značenja [jedno veliko ništa] |
| 4. | (s N) razg. (u dijaloškoj situaciji ili u prilici kad se što podrazumijeva) kao riječ oštre zabrane, ne dolazi u obzir, nikako!, nipošto! [A: Ja bih čokolade B: ništa čokolada, sad je vrijeme ručka!] |
| 5. | razg. nimalo [nije mi ništa žao = nije mi nimalo žao] |
| 6. | a. (uz zanijekani glagol) [nije ništa postigao] b. razg. (uz glagol koji nije zanijekan) [prčkao, prčkao i ništa postigao] |
Frazeologija
⃟ kao ništa bez problema, na najlakši način, sigurno, smjesta, najkraćim putem (koji vodi do ostvarenja čega) [ako se budeš kupao u tom bazenu, možeš nešto uhvatiti kao ništa];
ništa od toga (ob. na tuđe riječi ili nakon nekog izlaganja u zn. da se neće ostvariti, da će se izjaloviti kao očekivanje, da će iznevjeriti očekivanja i sl.) [lijepo si mislio, ali ništa od toga (nije bilo ili nema ili neće biti)]; propalo, nema ništa, slabo;
ništa ti (mi, mu itd.) neće biti (pri odluci da li da tko što obavi ili da li da se što stavi u pogon, uključi itd. u zn. nema razloga da se to ne učini, ne može od toga biti loših posljedica, u tome nema zla, zašto da ne, ne treba se toga bojati) [A: Šta misliš, da li da mali prihvati taj posao preko nedjelje B: Nego šta, ništa mu neće biti; Hajde da uključimo perilicu i da se ne gnjavimo sa suđem, ništa joj neće biti];
ništa za to (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u vlastitom izlaganju u zn. da izneseno ne mijenja činjenično stanje, da nije važno) [A: Mladić ima ozbiljnih nedostataka B: ništa za to, djevojci to nije važno kad je ljubav slijepa]; ne smeta, nije važno, nije bitno;
(i) nikom ništa (ob. završetak iskaza kao zaključak da se nečemu nije pripisala potrebna važnost, da se nije reagiralo ili da nije došlo do uobičajene ili očekivane posljedice bez doslovnog značenja »nikom«) [on legne vruć na vlažnu zemlju i nikom ništa = i ništa mu se nije dogodilo (a očekuje se da se svakome drugome u istim uvjetima dogodi)];
bolje išta nego ništa bolje je dobiti koliko je moguće nego ostati prikraćen u potpunosti;
dugo dugo ništa, pa... (u zn. velike razlike u kvaliteti zamišljene u obliku poretka, rang-liste i sl. kad je između prvoga i drugoga mnogo veća razlika nego između svih ostalih) [u našoj generaciji nogomet je bio najpopularniji, dugo dugo ništa, pa onda atletika];
gdje si bio nigdje što si radio ništa (ne odnosi se na sugovornika, nego na uopćen subjekt koji može biti i onaj koji govori sam o svojem iskustvu) ništa nije postignuto, trud je bio uzaludan, nema rezultata nastojanja, pothvata, rada itd.;
(jedno) golo (čisto) ništa (ocjena da je izostalo u potpunosti ono što se očekivalo ili što se moralo očekivati, riječi potpunog razočaranja) [trebao je biti prikazan veliki film, a ono golo ništa];
ići na sve ili ništa upustiti se u riziko, odlučiti se za potpun uspjeh pod cijenu potpunog neuspjeha;
imati golo ništa doslovno ništa kao siromaštvo ili potpuna bijeda, totalna nestašica, baš ništa, nimalo čega, potpuna praznina [oni imaju bar nešto, a ovaj mulac golo ništa];
jedno veliko ništa za nešto što je bučno najavljivano, organizirano i sl., a malo vrijedi;
nemati ništa s kim/čim ne imati posla s kim/čim, nemati ništa zajedničko, ne biti umiješan u što, ne surađivati s kim;
ne valja ništa pleon. veza riječi koja pojačano kaže da nešto ne valja; ni najmanje, nimalo [to ti ništa ne valja];
ničim + prid. trp. (glagola koji nije zanijekan) koji nije u onome stanju što glagol znači [u jeziku nalazimo ničim sputanu upotrebu simbolike = nesputanu; ničim ograničen = neograničen, slobodan, nesputan, nelimitiran; ničim zabranjen = dozvoljen, dopušten, kojemu ne stoji propis, pravilo ili zakon na putu da se primijeni ili ostvari];
ništa + manje 1. (u dijaloškoj situaciji kad se izražava da tko previše traži, želi, da iznenađuje svojim postupkom ili namjerama) [A: I taj klipan misli da mu pripada pravo na automobil i vozača B: ništa manje!]; gle, gle; vidi, vidi; vidi ti njega; pazi (ti) njega; tko bi rekao; ma nemoj (te), ohoho! 2. = ništa + komp. manje + nego (u izlaganju kad se najavljuje da dolazi nešto pretjerano veliko kao zahtjev, namjera ili mjera izražena jedinicama ili riječima prirodnog jezika opisana kao »veliko«) [ljudi su zaboravili, samo mi stariji pamtimo kad si za kilo mesa morao ništa manje nego skinuti prsten s ruke; na onim metlama naši motkaši su prije pedeset godina ipak skakali ništa manje nego 3 metra i 60 centimetara];
ništa od njega (neće biti) neće postati ništa u životu, neće se razviti u nešto dobro, neće postati čovjek, stručnjak, valjan čovjek itd.;
ništa s ničim (nešto) bezvrijedno, ništa ne valja, smućkaj pa prolij;
nitko i ništa bezvrijedan, beznačajan čovjek;
od ništa za ništa ničemu ne služi, nesposoban je, neokretan, male vrijednosti i upotrebljivosti, od kojega ne treba očekivati učinka, koji je lijen [imao je sve prilike u životu, ali nesreća, kad je od ništa za ništa];
svašta i ništa koješta, smjesa svojstava koja pruža neke mogućnosti, ugodnosti itd. ali u cjelini ne vrijedi mnogo i sadrži mnogo bezvrijednog;
trista bez mene (tebe, njega) ništa ni mnogo ljudi ne vrijedi dok ne dođe onaj koji zna kako treba raditi, koji se razumije, koji je spretan;
u ništa etnol. potpun promašaj u igri Sinjske alke;
(u raznim izrazima za ništa/zaništa = ni za što/zaništa) [nije on za ništa = nije on nizašta; ne radim za ništa = ne radim nizašta];
uvečer trista ujutro ništa mnogo obećava, ali ne ispuni ništa
ništa od toga (ob. na tuđe riječi ili nakon nekog izlaganja u zn. da se neće ostvariti, da će se izjaloviti kao očekivanje, da će iznevjeriti očekivanja i sl.) [lijepo si mislio, ali ništa od toga (nije bilo ili nema ili neće biti)]; propalo, nema ništa, slabo;
ništa ti (mi, mu itd.) neće biti (pri odluci da li da tko što obavi ili da li da se što stavi u pogon, uključi itd. u zn. nema razloga da se to ne učini, ne može od toga biti loših posljedica, u tome nema zla, zašto da ne, ne treba se toga bojati) [A: Šta misliš, da li da mali prihvati taj posao preko nedjelje B: Nego šta, ništa mu neće biti; Hajde da uključimo perilicu i da se ne gnjavimo sa suđem, ništa joj neće biti];
ništa za to (u dijaloškoj situaciji na riječi sugovornika ili u vlastitom izlaganju u zn. da izneseno ne mijenja činjenično stanje, da nije važno) [A: Mladić ima ozbiljnih nedostataka B: ništa za to, djevojci to nije važno kad je ljubav slijepa]; ne smeta, nije važno, nije bitno;
(i) nikom ništa (ob. završetak iskaza kao zaključak da se nečemu nije pripisala potrebna važnost, da se nije reagiralo ili da nije došlo do uobičajene ili očekivane posljedice bez doslovnog značenja »nikom«) [on legne vruć na vlažnu zemlju i nikom ništa = i ništa mu se nije dogodilo (a očekuje se da se svakome drugome u istim uvjetima dogodi)];
bolje išta nego ništa bolje je dobiti koliko je moguće nego ostati prikraćen u potpunosti;
dugo dugo ništa, pa... (u zn. velike razlike u kvaliteti zamišljene u obliku poretka, rang-liste i sl. kad je između prvoga i drugoga mnogo veća razlika nego između svih ostalih) [u našoj generaciji nogomet je bio najpopularniji, dugo dugo ništa, pa onda atletika];
gdje si bio nigdje što si radio ništa (ne odnosi se na sugovornika, nego na uopćen subjekt koji može biti i onaj koji govori sam o svojem iskustvu) ništa nije postignuto, trud je bio uzaludan, nema rezultata nastojanja, pothvata, rada itd.;
(jedno) golo (čisto) ništa (ocjena da je izostalo u potpunosti ono što se očekivalo ili što se moralo očekivati, riječi potpunog razočaranja) [trebao je biti prikazan veliki film, a ono golo ništa];
ići na sve ili ništa upustiti se u riziko, odlučiti se za potpun uspjeh pod cijenu potpunog neuspjeha;
imati golo ništa doslovno ništa kao siromaštvo ili potpuna bijeda, totalna nestašica, baš ništa, nimalo čega, potpuna praznina [oni imaju bar nešto, a ovaj mulac golo ništa];
jedno veliko ništa za nešto što je bučno najavljivano, organizirano i sl., a malo vrijedi;
nemati ništa s kim/čim ne imati posla s kim/čim, nemati ništa zajedničko, ne biti umiješan u što, ne surađivati s kim;
ne valja ništa pleon. veza riječi koja pojačano kaže da nešto ne valja; ni najmanje, nimalo [to ti ništa ne valja];
ničim + prid. trp. (glagola koji nije zanijekan) koji nije u onome stanju što glagol znači [u jeziku nalazimo ničim sputanu upotrebu simbolike = nesputanu; ničim ograničen = neograničen, slobodan, nesputan, nelimitiran; ničim zabranjen = dozvoljen, dopušten, kojemu ne stoji propis, pravilo ili zakon na putu da se primijeni ili ostvari];
ništa + manje 1. (u dijaloškoj situaciji kad se izražava da tko previše traži, želi, da iznenađuje svojim postupkom ili namjerama) [A: I taj klipan misli da mu pripada pravo na automobil i vozača B: ništa manje!]; gle, gle; vidi, vidi; vidi ti njega; pazi (ti) njega; tko bi rekao; ma nemoj (te), ohoho! 2. = ništa + komp. manje + nego (u izlaganju kad se najavljuje da dolazi nešto pretjerano veliko kao zahtjev, namjera ili mjera izražena jedinicama ili riječima prirodnog jezika opisana kao »veliko«) [ljudi su zaboravili, samo mi stariji pamtimo kad si za kilo mesa morao ništa manje nego skinuti prsten s ruke; na onim metlama naši motkaši su prije pedeset godina ipak skakali ništa manje nego 3 metra i 60 centimetara];
ništa od njega (neće biti) neće postati ništa u životu, neće se razviti u nešto dobro, neće postati čovjek, stručnjak, valjan čovjek itd.;
ništa s ničim (nešto) bezvrijedno, ništa ne valja, smućkaj pa prolij;
nitko i ništa bezvrijedan, beznačajan čovjek;
od ništa za ništa ničemu ne služi, nesposoban je, neokretan, male vrijednosti i upotrebljivosti, od kojega ne treba očekivati učinka, koji je lijen [imao je sve prilike u životu, ali nesreća, kad je od ništa za ništa];
svašta i ništa koješta, smjesa svojstava koja pruža neke mogućnosti, ugodnosti itd. ali u cjelini ne vrijedi mnogo i sadrži mnogo bezvrijednog;
trista bez mene (tebe, njega) ništa ni mnogo ljudi ne vrijedi dok ne dođe onaj koji zna kako treba raditi, koji se razumije, koji je spretan;
u ništa etnol. potpun promašaj u igri Sinjske alke;
(u raznim izrazima za ništa/zaništa = ni za što/zaništa) [nije on za ništa = nije on nizašta; ne radim za ništa = ne radim nizašta];
uvečer trista ujutro ništa mnogo obećava, ali ne ispuni ništa
