àzīl
àzīl m 〈G azíla〉
jednina | |
---|---|
N | azil |
G | azila |
D | azilu |
A | azil |
V | azile |
L | azilu |
I | azilom |
množina | |
N | azili |
G | azila |
D | azilima |
A | azile |
V | azili |
L | azilima |
I | azilima |
1. | pov. utočište, sklonište, u antičko doba hramovi i svetišta, u srednjem vijeku crkve |
2. | pravn. pravo političkog bjegunca na utočište u nekoj stranoj državi (uključujući zgradu stranog diplomatskog predstavništva) [zatražiti azil; dati azil; dobiti azil; pravo na azil]; politički azil |
3. | pren. svako sklonište pred progonom, neprilikom, bolešću, starošću, često u formi institucije [azil-prenoćište; azil za umobolne] |