lunàtik
lunàtik m 〈V -iče, N mn -ici〉
jednina | |
---|---|
N | lunatik |
G | lunatika |
D | lunatiku |
A | lunatika |
V | lunatiče |
L | lunatiku |
I | lunatikom |
množina | |
N | lunatici |
G | lunatika |
D | lunaticima |
A | lunatike |
V | lunatici |
L | lunaticima |
I | lunaticima |
1. | pat. onaj koji pati od mjesečarstva, somnambulizma, osoba koja u snu ustaje i hoda; mjesečar |
2. | iron. a. onaj čije su ideje izvan realnosti, koji se zanosi velikim nemogućim vizijama; fantast, sanjar, zanesenjak b. onaj koji je ćudljiv, hirovit |