Hrvatski jezični portal

rávan

rávan prid.odr. rȃvnī〉

Izvedeni oblici
Pozitiv - neodr.
 
muški rod
jednina
N ravan
G ravna
D ravnu
A ravna / ravan
V ravni
L ravnu
I ravnim
množina
N ravni
G ravnih
D ravnim / ravnima
A ravne
V ravni
L ravnim / ravnima
I ravnim / ravnima
 
srednji rod
jednina
N ravno
G ravna
D ravnu
A ravno
V ravno
L ravnu
I ravnim
množina
N ravna
G ravnih
D ravnim / ravnima
A ravna
V ravna
L ravnim / ravnima
I ravnim / ravnima
 
ženski rod
jednina
N ravna
G ravne
D ravnoj
A ravnu
V ravna
L ravnoj
I ravnom
množina
N ravne
G ravnih
D ravnim / ravnima
A ravne
V ravne
L ravnim / ravnima
I ravnim / ravnima
 
Pozitiv - odr.
 
muški rod
jednina
N ravni
G ravnog / ravnoga
D ravnom / ravnome / ravnomu
A ravnog / ravni
V ravni
L ravnom / ravnome / ravnomu
I ravnim
množina
N ravni
G ravnih
D ravnim / ravnima
A ravne
V ravni
L ravnim / ravnima
I ravnim / ravnima
 
srednji rod
jednina
N ravno
G ravnog / ravnoga
D ravnom / ravnome / ravnomu
A ravno
V ravno
L ravnom / ravnome / ravnomu
I ravnim
množina
N ravna
G ravnih
D ravnim / ravnima
A ravna
V ravna
L ravnim / ravnima
I ravnim / ravnima
 
ženski rod
jednina
N ravna
G ravne
D ravnoj
A ravnu
V ravna
L ravnoj
I ravnom
množina
N ravne
G ravnih
D ravnim / ravnima
A ravne
V ravne
L ravnim / ravnima
I ravnim / ravnima
Definicija
1. a. koji je bez izbočina i udubljenja, bez neravnina (o površinama) b. koji je neiskrivljen, nesavijen, koji se pruža kao pravac
2. (komu, čemu) koji je jednak (po nekoj osobini, vrijednosti i sl.), isti kao tko ili što; ravnopravan [ravan budali; ravan geniju; ravan nuli]
Sintagma
ravno stopalo spušteno stopalo, platfus
Frazeologija
A.... mu nije ravan (u raznim situacijama) [med (šećer) mu nije ravan a. vrlo ukusan b. vrlo ugodno ili ukusno je sladak; more mu nije ravno previše je slano (o jelu); kamen mu nije ravan vrlo je tvrd (npr. kruh, meso); otrov mu nije ravan vrlo je neukusan, odvratno djeluje na osjetilo okusa; nitko mu nije ravan a. najbolji je u svemu ili u nečemu, nema premca b. vrlo je umišljen, misli da mu nitko nije ravan, da se nitko s njim ne može mjeriti; led mu nije ravan vrlo je hladan, previše je hladan (o vodi ili moru na kupanju, o previše hladnom jelu, npr. sladoledu ili ohlađenom piću, voću iz hladnjaka); olovo mu nije ravno vrlo je teško (npr. kovčeg)];
B. (biti) na ravnoj nozi (s kim) imati jednako pravo, znanje, biti ravnopravan;
nema mu ravna s njim se nitko ne može usporediti, nema mu premca;
ravan kao svijeća uspravan (o držanju osobe);
vratiti (odgovoriti) ravnom mjerom vratiti milo za drago, uzvratiti na neugodan postupak, uzvratiti jednakom mjerom
Onomastika
pr. (etnici): Ràvānčić (Vukovar, Pula; Hercegovina), Ravènščāk (Ravenščȃk) (Bjelovar, Zagreb i okolica), Ravènšćāk (Ravenšćȃk) (Jastrebarsko, Bjelovar, Krapina), Rȃvnić (260, Pazin, Istra, Primorje), Rȃvnik (Poreč, Pula), Rȃvnjak (150, Slavonija, Podravina)
mikrotop. (ob. za livade, pašnjake i sl. po Lici, Dalmaciji, Banovini i dr.): Rávan, Rávanj (Split), Ráven (Čazma), Rȃvnā (Lika, Banovina), Rávneš, Ravnìca, Ravnìce, Rȃvnīk (potok), Rávnište, Ràvnjāk, Rȃvnō, te u dvočlanim imenima tipa: Rȃvnā drȁga, Rȃvnā glȃva, Rȃvnā glàvica, Rȃvnā gòmila, Rȃvnā gȍra, Rȃvnā kàpela, Rȃvnā kȍsa, Rȃvnā strána, Rȃvnē njȉve, Ràvneš pȍlje, Rȃvnī brèzik, Rȃvnī dȁbar, Rȃvnī gȃj, Rȃvnī vȓh, Rȃvnī zòvīk, Rȃvnō bȑdo, Rȃvnō pȍlje i sl.;
top. (naselja): Rȃvan (Slavonski Brod, 170 stan.), Rávneš (Bjelovar, 200 stan.), Rȃvnī (Labin, 48 stan.), Ravnìca (Ozalj, 29 stan.), Ravnìce (Zabok, 337 stan.; Čabar, 74 stan.), Ravnìce Dèsinićke (Pregrada, 247 stan.), Ravnìnsko (Krapina, 412 stan.), Rȃvno Brézje (Klanjec, 258 stan.), Rávno Rášće (Glina, 314 stan.)
Etimologija
prasl. *orvьnъ (stsl. ravьnъ, rus. róvnyj)