Hrvatski jezični portal

stȁti

stȁti () svrš.prez. stȁnēm, pril. pr. stȃvši, imp. stȁni, aor. stȁdoh〉

Izvedeni oblici
Svršeni
infinitiv
stati
 
prezent
jednina
1. stanem / stadem
2. staneš / stadeš
3. stane / stade
množina
1. stanemo / stademo
2. stanete / stadete
3. stanu / stadu
 
futur
jednina
1. stat ću
2. stat ćeš
3. stat će
množina
1. stat ćemo
2. stat ćete
3. stat će
 
aorist
jednina
1. stadoh
2. stade
3. stade
množina
1. stadosmo
2. stadoste
3. stadoše
 
perfekt
jednina
1. stao sam
2. stao si
3. stao je
množina
1. stali smo
2. stali ste
3. stali su
 
pluskvamperfekt
jednina
1. bio sam stao
2. bio si stao
3. bio je stao
množina
1. bili smo stali
2. bili ste stali
3. bili su stali
 
imperativ
jednina
2. stani
množina
1. stanimo
2. stanite
 
glagolski prilog prošli
stavši
 
glagolski pridjev aktivni
stao, stala, stalo
stali, stale, stala
Definicija
1. zaustaviti se nakon hodanja, vožnje itd.
2. postaviti se na noge; ustati
3. prestati (raditi itd.), opr. početi
4. (s inf.) početi [stao je pričati]
5. imp. stȏj〉 a. (ob. u izravnim upozorenjima ili naredbama da se prekine pokret ili hod) b. budi gdje jesi, ne miči se, ne mijenjaj mjesto stanovanja, boravka, rada itd. [stoj gdje si ne seli se, ne mijenjaj životne okolnosti, budi zadovoljan s onim kako živiš i kako ti je; stoj gdje si i za gdje si nisi (često ekspr. u ikavskom obliku stoj di si i za di si nisi) budi zadovoljan jer nisi sposoban ni za ono što imaš, već imaš više dobrih okolnosti nego što zaslužuješ]
6. (u što) smjestiti se u kakvu posudu, prostoriju, ambalažu itd., u broju ili u volumenu biti primjeren takvu smještanju [moći/ne moći stati ne biti previše glomazan, velik, brojan/biti previše glomazan, velik, brojan; u ovu sobu jedva može stati krevet]
Frazeologija
A. stani! fam. u dijaloškoj situaciji i u nekonvencionalnom ophođenju: poziv sugovorniku da prestane govoriti;
stani malo u dijaloškoj situaciji poziv sugovorniku da sasluša drugačija mišljenja;
stoj! vojn. izravna naredba komu da stane;
B. ovdje (tu, u ovo, u to) dosta (mnogo, malo) stane dosta (mnogo, malo) se može smjestiti stvari ili ljudi, ovo (to) dosta (mnogo, malo) prima stvari ili ljudi;
stati komu (čemu) na kraj, na put spriječiti ga, omesti ga u namjeri, namisli;
stati na čelo preuzeti vodstvo;
stati na loptu sport 1. dosl. u nogometu takvom kretnjom uzeti kraći predah radi pregleda igre 2. pren. djelovati hladnokrvno u jednom času (kad su drugi skloni uzbuđenjima itd.);
stati (ugaziti) (komu) na žulj pogoditi koga, zamjeriti se komu;
stati na svoje (vlastite) noge osamostaliti se;
stati uz bok (uz rame) kome postati komu ravan;
stati uz koga (na čiju stranu) postati čiji pristaša, pristati uz koga;
to ne može stati u moju (tvoju, njegovu itd.) glavu 1. ja (ti itd.) ne mogu to shvatiti, to je previše za mene, previše se traži od moje sposobnosti pamćenja 2. iron. to je previše pametno za mene (tebe itd.) (kad se tko pravi previše pametan, kad mudruje, kad neuvjerljivo dokazuje tobože jakim činjenicama);
treba znati stati potrebno je znati mjeru, znati kad treba prestati (ob. o ambicijama, bogaćenju, stjecanju, nizanju uspjeha i sl.), treba znati povući se navrijeme
Onomastika
♦ m. os. imena (narodna): Stȁnimīr, Stànislav; hip.: Stánac zast., Stȁnīš zast., Stàniša zast., Stȃnko, Stȁnoje zast.; isto: Stòjan, Stȍjimīr, Stòjislav; hip.: Cóko, Stȏjko; ž. os. imena (narodna): Stȁnimira, Stànislava; hip.: Stána (daje se i s željom da se zaustavi rađanje samo ženske djece)
pr.: Cȍkić (Varaždin, Gospić), Stájković (Zadar, Zagreb), Stȃjnko (Zagreb, Križevci, Donja Stubica), Stákić (160, Zagreb, Koprivnica, Zadar, Slavonija), Stànār (160, Dvor, Novska, I Slavonija, Karlovac), Stanárević (Novska, Slavonija), Stànčec (140, Koprivnica, Zagreb, SZ Hrvatska), Stánčević (110, Knin, Kostajnica), Stȃnčić (1080, Zagreb, sred. Dalmacija, Rijeka, Ivanec), Stànčīn (420, Ludbreg, sjeverozapadna Hrvatska), Stánec (150, Samobor, Vrbovec, I Slavonija), Stànečić (Jastrebarsko, I Slavonija), Stànek (Varaždin, Zagreb, I Slavonija), Stanéković (100, Karlovac, Zagreb, Bjelovar, Podravina), Stànešić (350, Banovina, Podravina, Turopolje, Duga Resa), Stàničić (750, Makarska, Zagreb, sred. i J Dalmacija), Stánić (4750, Zagreb, I Slavonija, sred. Dalmacija, Primorje), Stanìćāk (Stanićȃk) (Jastrebarsko, Karlovac), Stanílović (Turopolje), Stànimīrov (Zagreb, Turopolje), Stanimírović (100, Vukovar, Slavonija, sred. Dalmacija), Stánin (Zadar, Podravina, Zagreb), Stanisávac (Kostajnica, Zagreb), Stanisávljević (500, Gračac, Slavonija), Stànislav (Zagreb, Osijek, Primorje), Stàniša (110, Donja Stubica, Istra, Osijek), Stanìšāk (Stanišȃk) (170, Zagreb, Zaprešić), Stànišek (Zaprešić, Kostajnica), Stanišèvskī (Slavonski Brod), Stànišić (1080, Zagreb, Posavina, Rijeka, Zadar, Korčula, Karlovac), Staníšljević (Zagreb, Primorje, Istra), Stànivūk (Požega, Primorje), Stanivúković (250, Osijek, Podravska Slatina, I Slavonija), Stȃnkić (260, Zagreb, Z Slavonija), Stȃnko (480, Zagreb, Zagorje, Međimurje, Varaždin, Ludbreg), Stȃnkov (Vukovar, Zagreb, sred. Dalmacija), Stánkovic (Baranja, I Slavonija), Stánković (4010, Zagreb, Slavonija, Rijeka, Banovina), Stànōjčić (130, Zagreb, Gvozd, Slavonija), Stànojev (Pakrac, Zagreb), Stanójević (950, Zagreb, Gvozd, Split, I Slavonija, Rijeka), Stanójković (Rijeka, Zagreb, Koprivnica), Stànōjlov (Baranja, Osijek), Stanójlović (Osijek, Slavonski Brod, Korčula), Stȁnoš (Dubrovnik), Stànović (Dubrovnik, Zagreb Zadar, Split), Stȃnša (Bjelovar, Pokuplje, Novi Marof), Stȃntić (I Slavonija, Krapina), Stanúlov (Zagreb, Baranja), Stànušić (Vinkovci, I Slavonija), Stoíčević (Šibenik, Osijek), Stòičić (Ozalj, Karlovac), Stóić (Nova Gradiška, Slavonija), Stoíljković (po cijeloj Hrvatskoj), Stòilov (Zagreb, Split), Stoisávljević (Zagreb, Osijek, Virovitica, Gospić), Stòjačić (I Slavonija, Požega), Stojáčković (Nova Gradiška, Rijeka), Stojàdinov (Stojadìnov) (Zadar, Osijek), Stojadínović (120, Zagreb, Petrinja, Pula, Slavonski Brod), Stójak (190, Kaštela, I Slavonija, Zadar), Stojáković (1500, Banovina, Zagreb, Slavonija, Knin), Stòjan (270, Trogir, sred. Dalmacija, Zagreb, Rijeka, Turopolje), Stojánac (340, Split, Sinj, Zagreb, Slavonski Brod), Stojánčev (Vinkovci), Stojánčević (Bjelovar, Vrbovec), Stòjānčić (Zagreb, Karlovac), Stòjanić (Zagreb, Slavonski Brod), Stȍjanov (370, Biograd, sred. Dalmacija, Rijeka), Stojánovic (Vinkovci, Križevci), Stojánovič (Turopolje, Rijeka), Stojánović (3820, Zagreb, I Slavonija, Baranja, Rijeka, Slavonski Brod), Stójčević (520, Požega, Slavonija, Zagreb), Stojčèvskī (Makarska, Split), Stȏjčić (250, I Slavonija, Crikvenica, Zagreb, Ozalj), Stòjević (Zagreb, Primorje, Slavonski Brod), Stojíčević (Šibenik, I Slavonija, Samobor), Stȍjičić (Zagreb, Nova Gradiška, Požega), Stójić (1240, Zagreb, Grubišno Polje, Glina, Sinj, Imotski, I Slavonija), Stojíljković (110, po cijeloj Hrvatskoj), Stojínović (Rijeka, Rovinj), Stojisávljević (110, I Slavonija, Virovitica), Stȏjkić (Karlovac, Split), Stȏjko (170, Međimurje, Osijek), Stȏjkov (Zagreb, I Slavonija), Stójković (1110, Duga Resa, Zagreb, Baranja, Slavonija, Karlovac, Rijeka), Stojkòvskī (Zagreb, Pula, Orahovica), Stojménović (Karlovac), Stȏjnić (420, Poreč, Istra, Zagreb, Nova Gradiška, Rijeka, Našice), Stójnović (200, Osijek, I Slavonija, Orahovica), Stȍjnšek (Rab), Stòjović (Osijek, Zagreb), Stojsávljević (450, Gračac, Osijek, Zagreb, Sinj, Donji Lapac, Gospić), Stȏjšić (310, I Slavonija, Istra), Stȏlčić (Rab, Međimurje), Stòlica (Split, Sinj, sred. Dalmacija), Stólić (220, S Dalmacija, Nova Gradiška), Stȏlnīk (400, Ivanec, Varaždin, Podravina), Štȅnc (Ðakovo, I Slavonija, Dugo Selo, ← njem.), Štȅncl (Zagreb, Glina, ← njem.)
Etimologija
prasl. i stsl. stati (rus. stat', polj. stać), lit. stoti ← ie. *steh2- (lat. stare, grč. histȇnai)