Hrvatski jezični portal

sẉh

sẉh prid.odr. -ī, komp. sȕšī〉

Izvedeni oblici
Pozitiv
 
muški rod
jednina
N suh
G suha
D suhu
A suha / suh
V suhi
L suhu
I suhim
množina
N suhi
G suhih
D suhim / suhima
A suhe
V suhi
L suhim / suhima
I suhim / suhima
 
srednji rod
jednina
N suho
G suha
D suhu
A suho
V suho
L suhu
I suhim
množina
N suha
G suhih
D suhim / suhima
A suha
V suha
L suhim / suhima
I suhim / suhima
 
ženski rod
jednina
N suha
G suhe
D suhoj
A suhu
V suha
L suhoj
I suhom
množina
N suhe
G suhih
D suhim / suhima
A suhe
V suhe
L suhim / suhima
I suhim / suhima
 
Komparativ
muški rod
jednina
N suši
G sušeg / sušega
D sušem / sušemu
A sušeg / sušega
V suši
L sušem / sušemu
I sušim
množina
N suši
G suših
D sušim / sušima
A suše
V suši
L sušim / sušima
I sušim / sušima
 
srednji rod
jednina
N suše
G sušeg / sušega
D sušem / sušemu
A suše
V suše
L sušem / sušemu
I sušim
množina
N suša
G suših
D sušim / sušima
A suša
V suša
L sušim / sušima
I sušim / sušima
 
ženski rod
jednina
N suša
G suše
D sušoj
A sušu
V suša
L sušoj
I sušom
množina
N suša
G suših
D sušim / sušima
A suše
V suše
L sušim / sušima
I sušim / sušima
 
Superlativ
muški rod
jednina
N najsuši
G najsušeg / najsušega
D najsušem / najsušemu
A najsušeg / najsušega
V najsuši
L najsušem / najsušemu
I najsušim
množina
N najsuši
G najsuših
D najsušim / najsušima
A najsuše
V najsuši
L najsušim / najsušima
I najsušim / najsušima
 
srednji rod
jednina
N najsuše
G najsušeg / najsušega
D najsušem / najsušemu
A najsuše
V najsuše
L najsušem / najsušemu
I najsušim
množina
N najsuša
G najsuših
D najsušim / najsušima
A najsuša
V najsuša
L najsušim / najsušima
I najsušim / najsušima
 
ženski rod
jednina
N najsuša
G najsuše
D najsušoj
A najsušu
V najsuša
L najsušoj
I najsušom
množina
N najsuša
G najsuših
D najsušim / najsušima
A najsuše
V najsuše
L najsušim / najsušima
I najsušim / najsušima
Definicija
1. a. koji ne sadrži vlagu, bez vlažnosti [suho rublje] b. koji je bez vode ili oborina [suho ljeto]
2. a. sasušen [suho stablo; suho voće] b. uveo [suho cvijeće]
3. pren. a. suzdržan, hladan [suh ton] b. mršav (o osobi)
4. suhoparan
Sintagma
suha hrana nekuhana hrana (sušeno meso, kruh i sl.);
suha mutnoća meteor. zamućenost zraka i smanjena vidljivost zbog suhih i finih čestica prašine ili dima;
suhi led ugljični dioksid, CO2;
suhi režim djelovanje odluke o privremenoj ili trajnoj zabrani ili ograničenju potrošnje alkohola [u Rusiji za vrijeme rata 1914—1918. bijaše proveden strog suhi režim]; prohibicija;
suho zlato ekspr. iznimna vrijednost
Frazeologija
naći se na suhom naći se u neprilici;
osjećati se kao riba na suhu, v. riba ⃟;
suh kao vreteno jako suh, mršav
Onomastika
pr. (nadimačka i etnici): Sẉhī (Podravska Slatina, I Slavonija), Súhić (110, Zagreb, Novi Marof, Sesvete, I Slavonija), Sȕhin (Rijeka, Karlovac), Suhína (160, Donja Stubica, Zagreb, Baranja), Suhobílec (Zaprešić, Turopolje), Suhodólčan (Krapina, Zagreb), Sùhonīk (Kutina), Sùhonjić (Pula, Novska), Suhopóljac (I Slavonija, Zagreb), Suhorítec (Dugo Selo, Zlatar Bistrica), Sẉša (420, Zagreb i okolica, Gračac), Súšac (400, I Slavonija, Zagreb), Sùšāk (100, Split, Zagreb, Slavonija), Sẉšan (Metković), Sẉšanj (800, Rijeka, Opatija, Ogulin, Zagreb, Ozalj), Sùšec (420, Zagreb, Prigorje, Varaždin, Međimurje, Zagorje), Sùšek (Buje, Banovina), Sẉšenj (Podravina, Rijeka), Sùšēnka (Osijek), Sȕšić (740, Zagreb, Rab, Rijeka, Sinj, I Slavonija), Sùšilo (Zagreb, Nova Gradiška, Osijek), Sušílović (150, Zagreb, Garešnica, Slavonija), Sȕšin (Zagreb, Varaždin, Dugo Selo), Sušinjȃk (Donja Stubica, Prigorje), Suvájac (150, Zagreb, Rijeka, Ploče, I Slavonija), Suvájčević (Bjelovar, Moslavina), Sùvājdžić (Vukovar, Makarska), Šúšak (640, Split, I Slavonija, Benkovac, S Dalmacija, v. i šuša)
hidronim. (i mjesta uz njih): Súše (Pisarovina), Sùšica (dio Ðurđevca, zaselak u Gorskom kotaru i kod Broda na Kupi), Sùhača (potok), Sùhaja (Čazma), Sùhara (Virovitica), Sùhava (Split), Suhínec (Križevci), Sȕhodōl (Gospić), Sȕhodoli (Gospić), Sẉvā (d. pritok Save kod Broda), Sùvača (pritok Čemernice kod Petrinje, pritok Mrežnice), Sùvaja (petnaestak potoka po Lici, Slavoniji i Dalmaciji), Sùševac (potok, Zadar), Sùšica (pritok Dobre, Kupe, Krke i Ričine), Vȅlikā Sùšica (pritok Kupe), Sùšica járak (potok), Súšac (otočić kod Lastova), Sùšāk (dio Rijeke, mjesto na Krku) te složena imena tipa: Sẉhā čèmernica, Sẉhā kàmešnica, Sẉhā lòkva, Sẉhā mlȁka, Sẉhā rȅčina, Sẉhī dȏl, Sẉhī járak, Sẉhī lẉg, Sẉhī pòtok, Sẉhō jȅzero, Sẉvō vrȅlo i sl.
top. (naselja): Sùhāć (Sinj, 586 stan.), Sùhaja (Čazma, 195 stan.), Sȕhodōl Bùdačkī (Karlovac, 30 stan.), Sȕhodōl Zèlinskī (Sveti Ivan Zelina, 88 stan.), Sẉša (Grad Zagreb, 167 stan.), Súšac (Lastovo, 7 stan.), Sẉšanj Cèsaričkī (Gospić, 28 stan.), Sẉšci (Sinj, 224 stan.), Súšići (Buzet, 13 stan.), Sȕšik (Crikvenica, 62 stan.), Sȕšine (Našice, 372 stan.), Sȕšobreg (Zlatar, 411 stan.)
Etimologija
prasl. i stsl. suxъ (rus. suxój, polj. suchy), lit. sausas ← ie. *sh2ewsos (grč. aẉos, skr. śoša-)