Hrvatski jezični portal

sȉpati

sȉpati (, što, se) nesvrš.prez. sȉpām/sȉpljēm (se), pril. sad. -ajūći (se), imp. sȉpaj/sȉplji (se), gl. im. -ānje〉

Izvedeni oblici
Nesvršeni
infinitiv
sipati
 
prezent
jednina
1. sipam
2. sipaš
3. sipa
množina
1. sipamo
2. sipate
3. sipaju
 
futur
jednina
1. sipat ću
2. sipat ćeš
3. sipat će
množina
1. sipat ćemo
2. sipat ćete
3. sipat će
 
imperfekt
jednina
1. sipah
2. sipaše
3. sipaše
množina
1. sipasmo
2. sipaste
3. sipahu
 
perfekt
jednina
1. sipao sam
2. sipao si
3. sipao je
množina
1. sipali smo
2. sipali ste
3. sipali su
 
pluskvamperfekt
jednina
1. bio sam sipao
2. bio si sipao
3. bio je sipao
množina
1. bili smo sipali
2. bili ste sipali
3. bili su sipali
 
imperativ
jednina
2. sipaj
množina
1. sipajmo
2. sipajte
 
glagolski prilog sadašnji
sipajući
 
glagolski pridjev aktivni
sipao, sipala, sipalo
sipali, sipale, sipala
 
glagolski pridjev pasivni
sipan, sipana, sipano
sipani, sipane, sipana
Definicija
1. (što) nešto sipko istresti: a. u što [sipati brašno u vreću] b. po čemu [sipati prašak na ranu]
2. () pren. razg. obilno padati (o snijegu i sl.)
3. (se) rasipati se na sitne čestice, mrviti se, drobiti se
4. razg. proizvoditi, govoriti, trošiti itd. u velikoj količini, neumjereno, nekontrolirano ili bez mjere [sipati psovke; sipati novac; sipati velike riječi]
Frazeologija
sipati kao iz rukava (stihove, šale) govoriti, citirati nešto brzo i vješto;
sipati (bacati) komu pijesak (prašinu) u oči zasljepljivati, zavaravati koga
Onomastika
mikrotop.: Ȍspa (Vinodol), Prȅspa (Vir), Sȁpavac (Vir), Sȁpavica (Sutomore, Pelješac), Sȁpnīk (Pag), Sȅpčina (l. pritok Save kod Kostajnice, potok kod Čazme), Sȅpen (uvala kod Omišlja na Krku), Sȅpnica (rječica), Sȋp (pjeskovita obala), Sìpinja (bara kod Daruvara);
top. (naselja): Sàpci (Slavonski Brod, 575 stan.), Sȁpina Dóca (Šibenik, 163 stan.), Sàpna (Požega, 139 stan.)
Etimologija
prasl. i stsl. sypati (rus. sýpat', češ. sypati), lit. sūpauti