♦ Gȃl m. os. ime (narodno, prema tamnoj kosi ili puti ili zaštitno)
◊ pr.: Gȃl (560, S Hrvatska), Gálac (210, S Dalmacija, Lika), Gàlaš, Gàlavić, Gále (250, J i sred. Dalmacija, v. i Gabrijel), Gàlečić, Gàlek, Galéković (550, Velika Gorica), Gàlenić (Dugo Selo), Gȁleša, Gàlešić (520, Biograd, Bukovica), Gȁleta (Valpovo), Gàletić (370, Lika, Pokuplje), Gàletīn, Galétović (100, Brač, Dalmacija), Gàličić (Slavonija), Gálić (4470, posvuda), Gàlijān (130, Banovina), Gàlijanić (Petrinja), Galína (140, Novi Marof, Zagorje), Galínac (100, Ozalj, Pokuplje), Galínec (510, Ivanec, Koprivnica), Galínović (120, sred. Dalmacija, Slavonija), Gálo (I Slavonija, Istra), Gálonja (Osijek), Galóšević (Valpovo), Gàlošić (Zadar), Gàlov (140, Metković), Gȃlović (2450, posvuda), Gàlunić (260, Zagorje, Z Slavonija), Gàlušić (Labin), Gàljan, Gàljanić (130, Primorje), Gàljen (Banovina), usp. Arapin, usp. Morović, usp. Crnić i sl.