Hrvatski jezični portal

dȕg

dȕg prid. (dùga ž, dùgo sr) 〈odr. -ī, komp. dȕžī/dȕljī〉, opr. kratak

Izvedeni oblici
Pozitiv
 
muški rod
jednina
N dug
G duga
D dugu
A duga / dug
V dugi
L dugu
I dugim
množina
N dugi
G dugih
D dugim / dugima
A duge
V dugi
L dugim / dugima
I dugim / dugima
 
srednji rod
jednina
N dugo
G duga
D dugu
A dugo
V dugo
L dugu
I dugim
množina
N duga
G dugih
D dugim / dugima
A duga
V duga
L dugim / dugima
I dugim / dugima
 
ženski rod
jednina
N duga
G duge
D dugoj
A dugu
V duga
L dugoj
I dugom
množina
N duge
G dugih
D dugim / dugima
A duge
V duge
L dugim / dugima
I dugim / dugima
 
Komparativ
muški rod
jednina
N duži
G dužeg / dužega
D dužem / dužemu
A dužeg / dužega
V duži
L dužem / dužemu
I dužim
množina
N duži
G dužih
D dužim / dužima
A duže
V duži
L dužim / dužima
I dužim / dužima
 
Komparativ/2
muški rod
jednina
N dulji
G duljeg / duljega
D duljem / duljemu
A duljeg / duljega
V dulji
L duljem / duljemu
I duljim
množina
N dulji
G duljih
D duljim / duljima
A dulje
V dulji
L duljim / duljima
I duljim / duljima
 
Komparativ
srednji rod
jednina
N duže
G dužeg / dužega
D dužem / dužemu
A duže
V duže
L dužem / dužemu
I dužim
množina
N duža
G dužih
D dužim / dužima
A duža
V duža
L dužim / dužima
I dužim / dužima
 
Komparativ/2
srednji rod
jednina
N dulje
G duljeg / duljega
D duljem / duljemu
A dulje
V dulje
L duljem / duljemu
I duljim
množina
N dulja
G duljih
D duljim / duljima
A dulja
V dulja
L duljim / duljima
I duljim / duljima
 
Komparativ
ženski rod
jednina
N duža
G duže
D dužoj
A dužu
V duža
L dužoj
I dužom
množina
N duža
G dužih
D dužim / dužima
A duže
V duže
L dužim / dužima
I dužim / dužima
 
Komparativ/2
ženski rod
jednina
N dulja
G dulje
D duljoj
A dulju
V dulja
L duljoj
I duljom
množina
N dulja
G duljih
D duljim / duljima
A dulje
V dulje
L duljim / duljima
I duljim / duljima
 
Superlativ
muški rod
jednina
N najduži
G najdužeg / najdužega
D najdužem / najdužemu
A najdužeg / najdužega
V najduži
L najdužem / najdužemu
I najdužim
množina
N najduži
G najdužih
D najdužim / najdužima
A najduže
V najduži
L najdužim / najdužima
I najdužim / najdužima
 
Superlativ/2
muški rod
jednina
N najdulji
G najduljeg / najduljega
D najduljem / najduljemu
A najduljeg / najduljega
V najdulji
L najduljem / najduljemu
I najduljim
množina
N najdulji
G najduljih
D najduljim / najduljima
A najdulje
V najdulji
L najduljim / najduljima
I najduljim / najduljima
 
Superlativ
srednji rod
jednina
N najduže
G najdužeg / najdužega
D najdužem / najdužemu
A najduže
V najduže
L najdužem / najdužemu
I najdužim
množina
N najduža
G najdužih
D najdužim / najdužima
A najduža
V najduža
L najdužim / najdužima
I najdužim / najdužima
 
Superlativ/2
srednji rod
jednina
N najdulje
G najduljeg / najduljega
D najduljem / najduljemu
A najdulje
V najdulje
L najduljem / najduljemu
I najduljim
množina
N najdulja
G najduljih
D najduljim / najduljima
A najdulja
V najdulja
L najduljim / najduljima
I najduljim / najduljima
 
Superlativ
ženski rod
jednina
N najduža
G najduže
D najdužoj
A najdužu
V najduža
L najdužoj
I najdužom
množina
N najduža
G najdužih
D najdužim / najdužima
A najduže
V najduže
L najdužim / najdužima
I najdužim / najdužima
 
Superlativ/2
ženski rod
jednina
N najdulja
G najdulje
D najduljoj
A najdulju
V najdulja
L najduljoj
I najduljom
množina
N najdulja
G najduljih
D najduljim / najduljima
A najdulje
V najdulje
L najduljim / najduljima
I najduljim / najduljima
Definicija
1. a. koji se ističe po velikoj udaljenosti između svojih krajnjih točaka [duga košulja]; dugačak b. pren. u vremenskom značenju [dugo vrijeme]
2. koji ima veću dužinu, koji je duži nego što se očekuje ili nego što je potrebno, previše dug [biti duga jezika, imati dug jezik govoriti drugome neugodne stvari, biti spreman reći ono što drugi znaju odšutjeti; biti duga vijeka dugo živjeti (o osobi), trajati; imati duge prste biti sklon krađi]; predug
3. odr.〉 koji pokriva udove ili veći dio tijela [duge hlače; dugi rukavi; dugi kaput]
Sintagma
duga plovidba pom. prekomorska i prekooceanska plovidba (za razliku od obalne)
Frazeologija
(pasti, tresnuti, ljosnuti) koliko je dug i širok pasti svom dužinom i veličinom, u padu se ispružiti
Onomastika
pr. (nadimačka): Dúga (Koprivnica), Dúgac (Vrbovec, Osijek), Dùgač (Sisak, Čazma, sred. i S Dalmacija), Dùgačkī (Osijek, Beli Manastir), Dùgaja (Podravska Slatina, Vukovar), Dùgalić (210, Slavonija uz Dravu i Savu), Dugàlija (Ðurđevac), Dùgeč (200, Split, Drniš, sred. Dalmacija, I Slavonija), Dùgeć (Ðakovo, Split, Sesvete), Dùgi (100, Varaždin, Zagorje, sred. Dalmacija), Dúgić (170, Jastrebarsko, Pokuplje, okolica Zagreba), Dùgina (110, Zagorje, Podravina, Primorje), Dùgojević (Dugójević) (Nova Gradiška, Posavina), Dùgonjić (190, Županja, Primorje, Banovina), Dẉž (Zabok, Čazma, okolica Zagreba), Dužàić (Sveti Ivan Zelina), Dužánec (Donja Stubica, Slavonski Brod, Prigorje), Dúžević (300, Hvar, J i sred. Dalmacija), Dúžić (Sisak, Pokuplje, S Dalmacija), Dȕžman (Pula), Dȕžnović (Slavonski Brod, Sesvete)
Etimologija
prasl. *dьlgъ (rus. dólgij, polj. długi) ← ie. *dlh1ghos (lat. longus, grč. dolikhós, lit. ilgas)