Hrvatski jezični portal

drȅn1

drȅn1 (drijȇn) m 〈N mn drijénovi〉

Izvedeni oblici
jednina
N dren
G drena
D drenu
A dren
V drene
L drenu
I drenom
množina
N drijenovi
G drijenova
D drjenovima
A drijenove
V drijenovi
L drijenovima
I drjenovima
jednina
N drijen
G drijena
D drijenu
A drijen
V drijene
L drijenu
I drijenom
množina
N drjenovi
G drjenova
D drjenovima
A drjenove
V drjenovi
L drjenovima
I drjenovima
Definicija
bot. stablo (Cornus mas) žuta cvijeta, ima kiselo-trpak plod [zdrav kao dren jako zdrav]
Onomastika
♦ m. os. ime (staro narodno): Drènislav; hip.: Drénko, Drijénko, Dẕnas, Dẕneš, Dȑnić; ž. os. ime: Drènislava
pr.: Drènek, Drȅnić (Donji Miholjac), Drénovac (160, Beli Manastir, Lika, Slavonija), Drénovački (Drenovȃčki) (Sveti Ivan Zelina, Samobor), Drénovskī (Vukovar), Drènskī (160, Zaprešić, Zagreb), Drȅnšek (Ogulin), Drȇnškī (350, Zagreb, Zagorje, Prigorje, I Slavonija), Drenjánac (Ðakovo, Sesvete), Drenjànčević (220, Ðakovo), Drenjànjčević (Ðakovo), Drȇnjškī; prema starijem liku drn: Dẕnas (Solin, sred. Dalmacija), Drnàsin (190, sred. Dalmacija, I Slavonija), Dẕnbaba (Vukovar), Dẕnesina (Hvar, Trogir), Dẕneš (Karlovac), Dẕnetić (Zlatar Bistrica), Dȑnić (110, Zagreb, Novska, Banovina, Primorje, okolica Zagreba), Dẕnovšek (Rijeka, Split, Valpovo), Dȑnjević (Rijeka, Primorje)
top.: Drȅnčec (Grad Zagreb, 115 stan.), Drènica, Drènova, Drènov Bòk (Novska, 222 stan.), Drènov Klánac (Otočac, 205 stan.), Drènovo, v. Drénovac, Drénovac Bánskī (Glina, 452 stan.), Drénovac Ȍsredačkī (Donji Lapac, 72 stan.), Drénovac Ràdučkī (Gospić, 126 stan.), Drénovci (Županja, 2755 stan.), Drénovec (Novi Marof, 487 stan.), Drénovica Lȉpničkā (Ozalj, 13 stan.), Drȇnje (Labin, 57 stan.), Drȅnje (Ðakovo, 777 stan.), Drȇnje Bẕdovečkō (Grad Zagreb, 660 stan.), Drȇnje Šćȉtarjevskō (Grad Zagreb, 193 stan.), Drínōvci (Hercegovina)
Etimologija
prasl. *dernъ (rus. derën, stpolj. drzon) ?, v. derati