Hrvatski jezični portal

vèlik

vèlik prid.odr. -ī, komp. vȅćī〉

Izvedeni oblici
Pozitiv
 
muški rod
jednina
N velik
G velika
D veliku
A velika / velik
V veliki
L veliku
I velikim
množina
N veliki
G velikih
D velikim / velikima
A velike
V veliki
L velikim / velikima
I velikim / velikima
 
srednji rod
jednina
N veliko
G velika
D veliku
A veliko
V veliko
L veliku
I velikim
množina
N velika
G velikih
D velikim / velikima
A velika
V velika
L velikim / velikima
I velikim / velikima
 
ženski rod
jednina
N velika
G velike
D velikoj
A veliku
V velika
L velikoj
I velikom
množina
N velike
G velikih
D velikim / velikima
A velike
V velike
L velikim / velikima
I velikim / velikima
 
Komparativ
muški rod
jednina
N veći
G većeg / većega
D većem / većemu
A većeg / većega
V veći
L većem / većemu
I većim
množina
N veći
G većih
D većim / većima
A veće
V veći
L većim / većima
I većim / većima
 
srednji rod
jednina
N veće
G većeg / većega
D većem / većemu
A veće
V veće
L većem / većemu
I većim
množina
N veća
G većih
D većim / većima
A veća
V veća
L većim / većima
I većim / većima
 
ženski rod
jednina
N veća
G veće
D većoj
A veću
V veća
L većoj
I većom
množina
N veća
G većih
D većim / većima
A veće
V veće
L većim / većima
I većim / većima
 
Superlativ
muški rod
jednina
N najveći
G najvećeg / najvećega
D najvećem / najvećemu
A najvećeg / najvećega
V najveći
L najvećem / najvećemu
I najvećim
množina
N najveći
G najvećih
D najvećim / najvećima
A najveće
V najveći
L najvećim / najvećima
I najvećim / najvećima
 
srednji rod
jednina
N najveće
G najvećeg / najvećega
D najvećem / najvećemu
A najveće
V najveće
L najvećem / najvećemu
I najvećim
množina
N najveća
G najvećih
D najvećim / najvećima
A najveća
V najveća
L najvećim / najvećima
I najvećim / najvećima
 
ženski rod
jednina
N najveća
G najveće
D najvećoj
A najveću
V najveća
L najvećoj
I najvećom
množina
N najveća
G najvećih
D najvećim / najvećima
A najveće
V najveće
L najvećim / najvećima
I najvećim / najvećima
Definicija
1. koji je iznad prosječnog, običnog u vrsti ili iznad onoga čemu se suprotstavlja a. opsegom, obujmom, razmjerima (u dvije ili tri dimenzije) b. količinom, brojem c. uzrastom, odraslošću [veliko dijete] d. stupnjem, intenzitetom, jačinom [veliki strah] e. pojačanim stupnjem karakterističnih osobina koje se ističu u značenju imenice [veliki siromah] f. važnošću, značajem, odgovornošću [velika tajna]
2. koji je na glasu [veliki umjetnik; veliki nogometaš]; čuven, znamenit
3. odr.pol. koji se projektira u povećanom ili najvećem opsegu teritorija ili osvajanja (o zemljama kao političkim programima) [velika Rusija; velika Srbija]
4. v. visok (5)
5. (mn) pol. velike zemlje [interesi velikih], opr. male zemlje, v. mal1 (3)
Sintagma
Veliki prasak (engl. Big Bang) astron. teorija koja pretpostavlja da je svemir nastao eksplozijom iz jedne točke iz koje se počeo širiti;
Veliki tjedan rel. sveti tjedan koji počinje Cvjetnicom, a završava Uskrsom, tjedan u kojem je uskrsno trodnevlje
Frazeologija
kao veliki žarg. jako, bez problema, kao ništa, itekako, još kako, još koliko [A: Je li istina da ste vi jednom gostima servirali žablje krakove, a rekli ste im da je to piletina? B: Nego, jeli su ih ko veliki; malo i veliko djeca i odrasli, svi bez razlike, bez obzira na uzrast];
... s velikim... (da se općenito nešto jako poštuje ili precjenjuje, da je predmet uvažavanja, pretjeranog naglašavanja itd.) [država s velikim D; pravda s velikim P (predodžba o tome da se tako može pisati riječ koja se inače piše malim slovom)]
Onomastika
♦ m. os. imena (narodna): Vèćeslav, Vèlibōr, Vȅlimīr, Vèlislav zast.; hip.: Véle, Vèliša, Véljko; Vȅlimira ž. os. ime (narodno)
pr. (od imena, etnici i nadimačka, usp. Grande, ← tal.Gross, ← njem.Nagy, ← mađ. i sl.): Vȁcka (Daruvar, ← češ.), Vàclavek (100, Daruvar, Zagreb, Prigorje, ← češ.), Vékić (880, Metković, I Slavonija, Glina, Lika, Korčula), Velàdžić (Zagreb, Daruvar, v. i aga), Vȅlagić (180, Zagreb, Z Slavonija, Split, Vukovar, Kutina, v. i aga), Vȅlan (Pazin, Istra, Zagreb), Vȅledār (Benkovac, Zagreb, Zadar; Hercegovina), Veleglávac (Šibenik, Split), Vȅlemīr (Sinj, Zagreb, Kostajnica, Zadar, Gvozd), Velemírović (Karlovac, Vinkovci, Kaštela), Velèslavić (Zadar), Vȅličān (290, Ðurđevac, Bilogora, Sesvete, Virovitica), Velìčkī (Zagreb, Slavonski Brod, Varaždin, Kutina, Zagorje), Velìčkov (Zagreb, Pula, Dubrovnik), Velìčković (170, Zagreb, sred. Dalmacija, Osijek, Rijeka, Pula, Zadar), Vélić (790, Zagreb, Omiš, Karlovac, Knin, Sisak, Poreč), Velìkanja (Pula), Velikánović (Slavonski Brod, Ðakovo, Ivanić Grad), Vȅlikī (Zagreb, Zabok, Turopolje, Čazma), Vȅlikić (Vinkovci, I Slavonija, Rijeka), Velikínac (Baranja), Velíkonja (Rijeka, Zagreb, Dubrovnik, Delnice), Vȅlikov (Zagreb, Prigorje), Velíković, Vȅlimīr (Kostajnica, Nova Gradiška, Split, Sisak), Velimírović (350, Karlovac, Kordun, Slavonija), Vȅlīn (Opatija), Vȅlīna (Velȋna) (Zlatar Bistrica), Vèlinić (Pazin), Vèlīnko (Brač), Vèlinov (Ðakovo), Vèlinova (Osijek), Velínović (Pula), Velisávljević (Novska, I Slavonija), Vȅlja (Zagreb, Zlatar Bistrica, Kutina), Vèljača (210, Kaštela, Zagreb, Banovina, Split), Vèljačić (250, Crikvenica, Primorje, Pula, Petrinja), Vȅljāk (Rijeka, Labin), Veljánović (Rijeka, Osijek), Veljanòvskī (Varaždin, Zagreb, Pula, Šibenik), Vȇljčić (Rijeka), Véljić (Zagreb, Rijeka, Slavonski Brod), Véljin (Vinkovci, Osijek), Véljko (Osijek, Zagreb, Baranja), Véljković (220, Primorje, Istra, Split, Zadar), Vèljović (Split, Zagreb, Istra, J Dalmacija, Dugo Selo), Vèlki (Osijek, Baranja), Vèlkić (Ivanić Grad, Turopolje), Vélko (Vukovar, Varaždin, Vinkovci), Vélkov (Vukovar, Zadar, Pula), Vèlović (Opatija, Istra)
top. (vrlo često u složenim imenima): Vȅla vrȃta (morski tjesnac, te preko stotinu naselja kojima je prvi dio imena Vȅlā ili Vȅlikā)
Etimologija
prasl. i stsl. velikъ (rus. velíkij, polj. wielki) ≃ tohar. B wāl: kralj, v. već2