Hrvatski jezični portal

ùteći

ùteći (se) svrš.prez. utèčēm/ùteknēm (se), pril. pr. ùtekāvši (se), prid. rad. ùtekao (se)〉

Izvedeni oblici
Svršeni
infinitiv
uteći
 
prezent
jednina
1. uteknem / utečem
2. utekneš / utečeć
3. utekne / uteče
množina
1. uteknemo / utečemo
2. uteknete / utečete
3. uteknu / uteku
 
futur
jednina
1. uteći ću
2. uteći ćeš
3. uteći će
množina
1. uteći ćemo
2. uteći ćete
3. uteći će
 
aorist
jednina
1. utekoh
2. uteče
3. uteče
množina
1. utekosmo
2. utekoste
3. utekoše
 
perfekt
jednina
1. utekao sam
2. utekao si
3. utekao je
množina
1. utekli smo
2. utekli ste
3. utekli su
 
pluskvamperfekt
jednina
1. bio sam utekao
2. bio si utekao
3. bio je utekao
množina
1. bili smo utekli
2. bili ste utekli
3. bili su utekli
 
imperativ
jednina
2. utekni / uteci
množina
1. uteknimo / utecimo
2. uteknite / utecite
 
glagolski prilog prošli
utekavši
 
glagolski pridjev aktivni
utekao, utekla, uteklo
utekli, utekle, utekla
 
glagolski pridjev pasivni
utečen, utečena, utečeno
utečeni, utečene, utečena
Definicija
1. () skloniti se bježeći, pobjeći od koga, umaknuti komu
2. (se komu, čemu) a. naći utočište, skloniti se kod koga, zatražiti pomoć b. poduzeti nešto tražeći izlaz iz teškoća; pribjeći čemu
Etimologija
✧ u- + v. teći