zavŕnuti
zavŕnuti (što) svrš. 〈prez. zàvṟnēm, pril. pr. -ūvši, imp. zavŕni, prid. trp. zàvṟnūt〉
Svršeni | |
---|---|
infinitiv | |
zavrnuti | |
prezent | |
jednina | |
1. | zavrnem |
2. | zavrneš |
3. | zavrne |
množina | |
1. | zavrnemo |
2. | zavrnete |
3. | zavrnu |
futur | |
jednina | |
1. | zavrnut ću |
2. | zavrnut ćeš |
3. | zavrnut će |
množina | |
1. | zavrnut ćemo |
2. | zavrnut ćete |
3. | zavrnut će |
aorist | |
jednina | |
1. | zavrnuh |
2. | zavrnu |
3. | zavrnu |
množina | |
1. | zavrnusmo |
2. | zavrnuste |
3. | zavrnuše |
perfekt | |
jednina | |
1. | zavrnuo sam |
2. | zavrnuo si |
3. | zavrnuo je |
množina | |
1. | zavrnuli smo |
2. | zavrnuli ste |
3. | zavrnuli su |
pluskvamperfekt | |
jednina | |
1. | bio sam zavrnuo |
2. | bio si zavrnuo |
3. | bio je zavrnuo |
množina | |
1. | bili smo zavrnuli |
2. | bili ste zavrnuli |
3. | bili su zavrnuli |
imperativ | |
jednina | |
2. | zavrni |
množina | |
1. | zavrnimo |
2. | zavrnite |
glagolski prilog prošli | |
zavrnuvši | |
glagolski pridjev aktivni | |
zavrnuo, zavrnula, zavrnulo | |
zavrnuli, zavrnule, zavrnula | |
glagolski pridjev pasivni | |
zavrnut, zavrnuta, zavrnuto | |
zavrnuti, zavrnute, zavrnuta |
1. | razg. okrećući zatvoriti, prekinuti ili pritegnuti (ključ, slavinu, prekidač, dugme itd.) |
2. | posuvratiti, podvrnuti, presaviti |
3. | iskriviti na jednu stranu, zaviti (čavao) |
4. | (što, ) povući kožicu (prepucij) tako da se ogoli glavić muškoga spolnog organa |