Hrvatski jezični portal

zlȃto

zlȃto sr

Izvedeni oblici
jednina
N zlato
G zlata
D zlatu
A zlato
V zlato
L zlatu
I zlatom
množina
N zlata
G zlata
D zlatima
A zlata
V zlata
L zlatima
I zlatima
Definicija
1. kem. element (simbol Au, atomski broj 79), plemenita kovina sjajnožute boje, služi i kao mjerilo vrijednosti [čisto zlato; lomljeno zlato]; aurum
2. meton. ukupnost predmeta od zlata (nakit, zlatnici, zlatne niti)
3. pren. a. ono što mnogo vrijedi (osoba, stvar) b. naziv odmila [zlato moje!] c. sjaj zlata
Sintagma
bijelo zlato 1. zlato kojemu je dodana takva količina drugih kovina da ima srebrnastu boju 2. (+ potenc.) ono što je dragocjeno ili rijetko, jako vrijedno i sl. a bijele je boje;
crno zlato 1. ugljen kao izvor energije 2. nafta;
crveno zlato iron. [Dogodine neće biti rajčica ni za lijek. A vi ćete, gospodine, plivati u zadovoljstvu što ste stavili na stranu dovoljne zalihe crvenog zlata!];
rasprodaja obiteljskog zlata, v. rasprodaja Δ;
žuto zlato 1. dosl. zlato uobičajene boje 2. pren. pšenica, kukuruz kao važan izvor hrane
Frazeologija
čista se zlata rđa ne hvata čestit čovjek ne može se pokvariti;
čist kao zlato (o osobi) besprijekoran (naročito u moralnom pogledu);
nije ni on (ona) zlato u dijaloškoj situaciji pri ocjeni spora ili sukoba i u ocjenjivanju krivnje (kad ni drugi nije potpuno nedužan);
platiti (suhim) zlatom skupo, mnogo platiti;
u zlatu u zlatnom novcu, u zlatnoj valuti;
(platiti, obračunati) u zlatu 1. dosl. platiti zlatnicima ili zlatnim nakitom i sl. 2. prema cijeni zlata (na tržištu zlata);
zlata vrijedan od velike vrijednosti, vrlo vješt, umješan;
(dobro, hajde) zlato (u obraćanju, poticanju ili odobravanju čijega postupka, ob. kad se stariji obraća mlađem ili djetetu ili roditelji djeci);
zlato od čovjeka divan, izvanredan čovjek;
zlato u polugama zlato izliveno u kalupe u kakvima se čuva u trezorima;
zlato u prahu (u zrncima) zlato nakon ispiranja u nalazištu
Onomastika
Zlȃta ž. os. ime (narodno), usp. Aurelija ← lat. Aurea; isto: Zlȁtka; hip.: Zlàtica; Zlȁtko m. os. ime (narodno), usp. Aurel ← lat. Aureus; isto: Zlàtan, Zlȁtoje zast., Zlȁtoljūb zast., Zlȁtomīr zast. i sl.
pr. (od imena, nadimačka i prema zanimanju): Zlatánović (Nova Gradiška, sred. Dalmacija), Zlàtār (570, Ludbreg, Koprivnica, Brač, Gvozd, I Slavonija), Zlàtarek (100, Međimurje, Varaždin, Bilogora), Zlatárević (Slavonski Brod, Senj), Zlàtarić (230, Karlovac, I Slavonija, Banovina), Zlátec (Ðurđevac, Podravina, Sesvete), Zlátić (250, Istra, Primorje, I Slavonija), Zlȁtko (Dalmacija, Slavonija), Zlȁtkov (Rijeka, Dugo Selo, Poreč), Zlȁtković (Požega, Dalmacija), Zlàtolas (Klanjec, + v. vlas), Zlȃtović (180, Dvor, Banovina), Zlàtunić (Ðakovo, I Slavonija)
mikrotop.: Zlȃta (vrh, Zadar), Zlatári (Karlovac), Zlatàrica (Split), Zlatárovac (Brod), Zlàtava (Vinkovci), Zlȃtnā Gréda (Beli Manastir), Zlȃtnī rȃt i sl.
Etimologija
prasl. *zolto (stsl. zlato, rus. zóloto, polj. złoto), latv. zelts ← ie. *g'helh3- (skr. hiraṇya-, njem. Gold)