kalèndār
kalèndār m 〈G kalendára〉
Izvedeni oblici
| jednina | |
|---|---|
| N | kalendar |
| G | kalendara |
| D | kalendaru |
| A | kalendar |
| V | kalendare |
| L | kalendaru |
| I | kalendarom |
| množina | |
| N | kalendari |
| G | kalendara |
| D | kalendarima |
| A | kalendare |
| V | kalendari |
| L | kalendarima |
| I | kalendarima |
Definicija
| 1. | tablica, popis dana i mjeseci u godini [džepni kalendar; zidni kalendar] |
| 2. | način računanja vremena [lunarni kalendar; solarni kalendar] |
| 3. | raspored obveza [kalendar mi je strašno nabijen] |
| 4. | pov. knjižica s godišnjim kalendarom, u njoj su objavljivani i različiti popularno-prosvjetni članci (u 19. st. u Hrvatskoj) |
Sintagma
∆ dimnjačarski kalendar kalendar koji dimnjačari nose po kućama, sadrže, ob. novogodišnju čestitku u stihovima, oznake vjerskih blagdana (prema raznim političkim prilikama i u raznim državama);
gregorijanski kalendar danas općeuporabni kalendar koji je uveo papa Grgur XIII od 15. 10. 1582;
islamski (muslimanski) kalendar kalendar prema kojemu se računa Mjesečeva godina od 354 ili 355 dana, godine se broje od 622. godine (mjeseci se zovu različito, arapskim imenima, npr. ramadan, i imaju 29 ili 30 dana);
julijanski kalendar kalendar prema reformiranom kalendaru Julija Cezara, danas se računa s 13 dana razlike u slijedu dana prema gregorijanskom kalendaru; stari kalendar, razg. pravoslavni kalendar;
revolucionarni kalendar pov. prihvaćen 1793. u francuskoj Prvoj republici, napušten 1805; datumi su se računali od 22. rujna 1792;
stoljetni kalendar kalendar iz 17. st. s opisom tijeka vremena koje se ponavlja svakih 7 godina i po kojem su prognozirali vrijeme (npr. snijeg na Sv. Katu); nema nikakve znanstvene osnove;
svetački (blagdanski) kalendar razg. kalendar koji ima podatke o vjerskim blagdanima;
šoštarski kalendar, v. šoštarski Δ;
židovski kalendar kalendar prema Mjesecu i Suncu, godina ima od 353 do 355 dana, počinje računanje od 3760. pr. Kr. po uobičajenom računanju
gregorijanski kalendar danas općeuporabni kalendar koji je uveo papa Grgur XIII od 15. 10. 1582;
islamski (muslimanski) kalendar kalendar prema kojemu se računa Mjesečeva godina od 354 ili 355 dana, godine se broje od 622. godine (mjeseci se zovu različito, arapskim imenima, npr. ramadan, i imaju 29 ili 30 dana);
julijanski kalendar kalendar prema reformiranom kalendaru Julija Cezara, danas se računa s 13 dana razlike u slijedu dana prema gregorijanskom kalendaru; stari kalendar, razg. pravoslavni kalendar;
revolucionarni kalendar pov. prihvaćen 1793. u francuskoj Prvoj republici, napušten 1805; datumi su se računali od 22. rujna 1792;
stoljetni kalendar kalendar iz 17. st. s opisom tijeka vremena koje se ponavlja svakih 7 godina i po kojem su prognozirali vrijeme (npr. snijeg na Sv. Katu); nema nikakve znanstvene osnove;
svetački (blagdanski) kalendar razg. kalendar koji ima podatke o vjerskim blagdanima;
šoštarski kalendar, v. šoštarski Δ;
židovski kalendar kalendar prema Mjesecu i Suncu, godina ima od 353 do 355 dana, počinje računanje od 3760. pr. Kr. po uobičajenom računanju
Etimologija
✧ njem. Kalender ≃ lat. Kalendae: prvi dan u mjesecu
