pȅcati
pȅcati (koga, što) nesvrš. 〈prez. -ām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉
Nesvršeni | |
---|---|
infinitiv | |
pecati | |
prezent | |
jednina | |
1. | pecam |
2. | pecaš |
3. | peca |
množina | |
1. | pecamo |
2. | pecate |
3. | pecaju |
futur | |
jednina | |
1. | pecat ću |
2. | pecat ćeš |
3. | pecat će |
množina | |
1. | pecat ćemo |
2. | pecat ćete |
3. | pecat će |
imperfekt | |
jednina | |
1. | pecah |
2. | pecaše |
3. | pecaše |
množina | |
1. | pecasmo |
2. | pecaste |
3. | pecahu |
perfekt | |
jednina | |
1. | pecao sam |
2. | pecao si |
3. | pecao je |
množina | |
1. | pecali smo |
2. | pecali ste |
3. | pecali su |
pluskvamperfekt | |
jednina | |
1. | bio sam pecao |
2. | bio si pecao |
3. | bio je pecao |
množina | |
1. | bili smo pecali |
2. | bili ste pecali |
3. | bili su pecali |
imperativ | |
jednina | |
2. | pecaj |
množina | |
1. | pecajmo |
2. | pecajte |
glagolski prilog sadašnji | |
pecajući | |
glagolski pridjev aktivni | |
pecao, pecala, pecalo | |
pecali, pecale, pecala | |
glagolski pridjev pasivni | |
pecan, pecana, pecano | |
pecani, pecane, pecana |
1. | loviti ribu udicom |
2. | žarg. iron. loviti (muža, društvo, mušterije itd.); mamiti |
3. | ubadati, bosti (o kukcima), gristi (o ribi) |