naturalìzam
naturalìzam m 〈G -zma〉
jednina | |
---|---|
N | naturalizam |
G | naturalizma |
D | naturalizmu |
A | naturalizam |
V | naturalizme |
L | naturalizmu |
I | naturalizmom |
množina | |
N | naturalizmi |
G | naturalizama |
D | naturalizmima |
A | naturalizme |
V | naturalizmi |
L | naturalizmima |
I | naturalizmima |
1. | fil. filozofska koncepcija prema kojoj je priroda osnova i bit svega, jedini pravi realitet i ništa izvan njega ne postoji |
2. | umj. pravac u književnosti i umjetnosti u drugoj pol. 19. st., nadovezuje se na realizam kojem je blizak; u promatranje prirode i čovjeka nastoji unijeti rezultate tadašnje ekspanzije nekih znanosti (biologija, psihologija i dr.) i oslanja se na filozofiju i metodu pozitivizma (prioritet empiriji, eksperimentu, pozitivnoj činjenici) |
3. | teol. nestalan skupni naziv za stavove i tumačenja života koji se poklapaju s neposrednim svakodnevnim iskustvom, odnosno »naravnošću« |
4. | razg. inzistiranje na grubim, ružnim, mučnim osobinama u prikazivanju nekog događaja, stanja, ambijenta |