Hrvatski jezični portal

bȁba1

bȁba1 ž 〈G mn bȃbā〉

Izvedeni oblici
jednina
N baba
G babe
D babi
A babu
V babo
L babi
I babom
množina
N babe
G baba
D babama
A babe
V babe
L babama
I babama
Definicija
1. reg. majčina majka ili očeva majka; baka
2. razg. stara žena
3. pejor. a. svaka ženska osoba [dečki za jedan, babe za drugi stol] b. ženska osoba s navodno lošim osobinama (ob. u očima muškaraca — duga jezika, ogovara, zanovijeta, dosađuje suprugu itd.) c. fam. hip. od supruga
4. pren. podr. a. kukavica, plašljivac (o muškarcu) b. onaj koji voli brbljati; brbljavac
5. reg. ženski dio kopče u koji ulazi kukica (djed)
6. v. bȁbica (2a)
7. lokal. narodni naziv za različite vrste sitne nevrijedne morske ribe
Sintagma
muška baba muškarac s nekim ženskim osobinama (mnogo priča i sl.);
trač-baba, v. trač Δ
Frazeologija
(svaka) baba (u raznim kontekstima) svatko tko nema osobitih sposobnosti, tko nije posebno okretan, tko nema izrazite fizičke snage, onaj najskromnijih psihičkih, fizičkih, materijalnih i kulturnih snaga, mogućnosti ili dometa [to može svaka baba; to ne može svaka baba; to zna svaka baba; to ne zna svaka baba; to zna i moja baba; to bi mogla i moja baba];
(zbrajati) babe i žabe (zbrajati, miješati) kruške i jabuke;
kao stara baba nesuvremeno, zastarjelo (odijevati se, izražavati se, moralizirati itd.);
nije baba imala vraga pa namakla prase onaj koji nije imao briga sam je sebi priskrbio jednu nepotrebnu; uvalio se u nepotrebne poslove i dužnosti;
što je babi milo (što se babi htilo), to joj se i snilo kad tko što jako želi i to spomene;
tko o čemu baba o uštipcima dosađuje pričajući stalno o istome i beznačajnome;
to može (to bi mogla, uspjela itd.) svaka baba to može (to bi mogao, uspio itd.) i najnesposobniji, najnespretniji itd.;
trla baba lan da joj prođe dan kad se tko bavi čim nesvrsishodnim;
za babino brašno nizašto (na pitanje zašto?);
za koje (čije) babe zdravlje zašto bi, nema (mi) smisla
Onomastika
pr.: Bábac (240, Zadar, Z Slavonija), Bȁbača (Zagreb, Sisak), Bȁbaček (Nova Gradiška, Zlatar Bistrica), Bȁbačić (Šibenik, Zagreb), Bȁbec (220, Podravina, Z Slavonija), Bábel (Slavonija, Banovina), Babèli (Primorje, S Dalmacija), Bȁbic (Metković, Slavonija), Bȁbič (Bjelovar, Zagorje), Bȁbičić (Rijeka), Bȁbić (Bábić) (14000, čitava Hrvatska), Bȁbin (1450, Zadar, Kaštela, Primorje), Babìnčak (Podunavlje), Bȁbīnskī, Bȁbnīk (Opatija, Sisak, sred. Dalmacija), Bàbuder (Zagreb, Turopolje), Bȁbunjić, Belòbaba (210, Korenica, Karlovac, Lika), Bjelòbaba (210, Gospić, Lika), Dùrbaba (Knin, Vukovar, Trogir), Dùzbaba (Daruvar, Rijeka), Kòlbaba (Daruvar, Pakrac), Zelèmbaba (130, Knin, sred. Dalmacija), Zelènbaba (160, Knin, Dalmacija)
top. (vrlo često u mikrotop. osobito za stijene i uzvisine; naselja): Bȁbići (Poreč, 74 stan.), Babíći (Buje, 440 stan.), Bȁbina Rijéka (Hrvatska Kostajnica, 250 stan.), Babínac (Bjelovar, 438 stan.; Čazma, 174 stan.), Bȁbindūb (Zadar, 33 stan.), Babínec (Varaždin, 448 stan.), Bȁbino Pȍlje (Dubrovnik, 398 stan.), Bȁbjak (Našice, 199 stan.), Babòtok (Bjelovar, 154 stan.), Dȏnjī Bȁbin Pòtok (Otočac, 248 stan.), Dugòbabe (Solin, 115 stan.), Gȏrnjē Pòdbāblje (Imotski, 731 stan.), Gȏrnjī Bȁbin Pȍtok (Otočac, 143 stan.), Mȃlā Bȁbina Gòra (Daruvar, 54 stan.), Vèlikā Bȁbina Gòra (Daruvar, 142 stan.)
Etimologija
prasl. i stsl. baba (rus. bába, polj. baba), lit. boba