nastávati
nastávati (što) nesvrš. 〈prez. nàstāvām, pril. sad. -ajūći, gl. im. -ānje〉
Izvedeni oblici
| Nesvršeni | |
|---|---|
| infinitiv | |
| nastavati | |
| prezent | |
| jednina | |
| 1. | nastavam |
| 2. | nastavaš |
| 3. | nastava |
| množina | |
| 1. | nastavamo |
| 2. | nastavate |
| 3. | nastavaju |
| futur | |
| jednina | |
| 1. | nastavat ću |
| 2. | nastavat ćeš |
| 3. | nastavat će |
| množina | |
| 1. | nastavat ćemo |
| 2. | nastavat ćete |
| 3. | nastavat će |
| imperfekt | |
| jednina | |
| 1. | nastavah |
| 2. | nastavaše |
| 3. | nastavaše |
| množina | |
| 1. | nastavasmo |
| 2. | nastavaste |
| 3. | nastavahu |
| perfekt | |
| jednina | |
| 1. | nastavao sam |
| 2. | nastavao si |
| 3. | nastavao je |
| množina | |
| 1. | nastavali smo |
| 2. | nastavali ste |
| 3. | nastavali su |
| pluskvamperfekt | |
| jednina | |
| 1. | bio sam nastavao |
| 2. | bio si nastavao |
| 3. | bio je nastavao |
| množina | |
| 1. | bili smo nastavali |
| 2. | bili ste nastavali |
| 3. | bili su nastavali |
| imperativ | |
| jednina | |
| 2. | nastavaj |
| množina | |
| 1. | nastavajmo |
| 2. | nastavajte |
| glagolski prilog sadašnji | |
| nastavajući | |
| glagolski pridjev aktivni | |
| nastavao, nastavala, nastavalo | |
| nastavali, nastavale, nastavala | |
| glagolski pridjev pasivni | |
| nastavan, nastavana, nastavano | |
| nastavani, nastavane, nastavana | |
Definicija
| 1. | zast. stanovati |
| 2. | živjeti na nekom većem području, prebivati, naseljavati, imati stanište (o ljudima i životinjama), obitavati, staniti se, živjeti |
Etimologija
✧ vidi nastániti
