rázvratnīk
rázvratnīk m 〈V -īče, N mn -īci〉
Izvedeni oblici
| jednina | |
|---|---|
| N | razvratnik |
| G | razvratnika |
| D | razvratniku |
| A | razvratnika |
| V | razvratniče |
| L | razvratniku |
| I | razvratnikom |
| množina | |
| N | razvratnici |
| G | razvratnika |
| D | razvratnicima |
| A | razvratnike |
| V | razvratnici |
| L | razvratnicima |
| I | razvratnicima |
Definicija
onaj koji se odao razvratu
Etimologija
✧ vidi razvrátiti
