Hrvatski jezični portal

sȕćūt

sȕćūt ž 〈I -i〉

Izvedeni oblici
jednina
N sućut
G sućuti
D sućuti
A sućut
V sućuti
L sućuti
I sućuću / sućuti
množina
N sućuti
G sućuti
D sućutima
A sućuti
V sućuti
L sućutima
I sućutima
Definicija
1. psih. oblik sudoživljavanja i empatije tuđe nesreće i patnje [moja najiskrenija sućut]; suosjećanje, sažaljenje, samilost, saučešće
2. v. žalovanje
Etimologija
✧ su- + v. ćutjeti