svȉti
svȉti svrš. 〈prez. svȉjēm, pril. pr. svȋvši, prid. trp. svìjen/svȋt〉
Svršeni | |
---|---|
infinitiv | |
sviti | |
prezent | |
jednina | |
1. | svijem |
2. | sviješ |
3. | svije |
množina | |
1. | svijemo |
2. | svijete |
3. | sviju |
futur | |
jednina | |
1. | svit ću |
2. | svit ćeš |
3. | svit će |
množina | |
1. | svit ćemo |
2. | svit ćete |
3. | svit će |
aorist | |
jednina | |
1. | svih |
2. | svi |
3. | svi |
množina | |
1. | svismo |
2. | sviste |
3. | sviše |
perfekt | |
jednina | |
1. | svio sam |
2. | svio si |
3. | svio je |
množina | |
1. | svili smo |
2. | svili ste |
3. | svili su |
pluskvamperfekt | |
jednina | |
1. | bio sam svio |
2. | bio si svio |
3. | bio je svio |
množina | |
1. | bili smo svili |
2. | bili ste svili |
3. | bili su svili |
imperativ | |
jednina | |
2. | svij |
množina | |
1. | svijmo |
2. | svijte |
glagolski prilog prošli | |
svivši | |
glagolski pridjev aktivni | |
svio, svila, svilo | |
svili, svile, svila | |
glagolski pridjev pasivni | |
svijen / svit, svijena / svita, svijeno / svito | |
svijeni / sviti, svijene / svite, svijena / svita |
1. | (što) saviti [sviti gnijezdo] |
2. | ekspr. pren. okupiti, skupiti, sabrati oko sebe |
3. | (se) a. smotati se oko koga ili čega b. splesti se |