Hrvatski jezični portal

slȁdak

slȁdak prid.odr. slȁtkī, komp. slȁđī〉

Izvedeni oblici
Pozitiv - neodr.
 
muški rod
jednina
N sladak
G slatka
D slatku
A slatka / sladak
V slatki
L slatku
I slatkim
množina
N slatki
G slatkih
D slatkim / slatkima
A slatke
V slatki
L slatkim / slatkima
I slatkim / slatkima
 
srednji rod
jednina
N slatko
G slatka
D slatku
A slatko
V slatko
L slatku
I slatkim
množina
N slatka
G slatkih
D slatkim / slatkima
A slatka
V slatka
L slatkim / slatkima
I slatkim / slatkima
 
ženski rod
jednina
N slatka
G slatke
D slatkoj
A slatku
V slatka
L slatkoj
I slatkom
množina
N slatke
G slatkih
D slatkim / slatkima
A slatke
V slatke
L slatkim / slatkima
I slatkim / slatkima
 
Pozitiv - odr.
 
muški rod
jednina
N slatki
G slatkog / slatkoga
D slatkom / slatkome / slatkomu
A slatkog / slatki
V slatki
L slatkom / slatkome / slatkomu
I slatkim
množina
N slatki
G slatkih
D slatkim / slatkima
A slatke
V slatki
L slatkim / slatkima
I slatkim / slatkima
 
srednji rod
jednina
N slatko
G slatkog / slatkoga
D slatkom / slatkome / slatkomu
A slatko
V slatko
L slatkom / slatkome / slatkomu
I slatkim
množina
N slatka
G slatkih
D slatkim / slatkima
A slatka
V slatka
L slatkim / slatkima
I slatkim / slatkima
 
ženski rod
jednina
N slatka
G slatke
D slatkoj
A slatku
V slatka
L slatkoj
I slatkom
množina
N slatke
G slatkih
D slatkim / slatkima
A slatke
V slatke
L slatkim / slatkima
I slatkim / slatkima
 
Komparativ
muški rod
jednina
N slađi
G slađeg / slađega
D slađem / slađemu
A slađeg / slađega
V slađi
L slađem / slađemu
I slađim
množina
N slađi
G slađih
D slađim / slađima
A slađe
V slađi
L slađim / slađima
I slađim / slađima
 
srednji rod
jednina
N slađe
G slađeg / slađega
D slađem / slađemu
A slađe
V slađe
L slađem / slađemu
I slađim
množina
N slađa
G slađih
D slađim / slađima
A slađa
V slađa
L slađim / slađima
I slađim / slađima
 
ženski rod
jednina
N slađa
G slađe
D slađoj
A slađu
V slađa
L slađoj
I slađom
množina
N slađa
G slađih
D slađim / slađima
A slađe
V slađe
L slađim / slađima
I slađim / slađima
 
Superlativ
muški rod
jednina
N najslađi
G najslađeg / najslađega
D najslađem / najslađemu
A najslađeg / najslađega
V najslađi
L najslađem / najslađemu
I najslađim
množina
N najslađi
G najslađih
D najslađim / najslađima
A najslađe
V najslađi
L najslađim / najslađima
I najslađim / najslađima
 
srednji rod
jednina
N najslađe
G najslađeg / najslađega
D najslađem / najslađemu
A najslađe
V najslađe
L najslađem / najslađemu
I najslađim
množina
N najslađa
G najslađih
D najslađim / najslađima
A najslađa
V najslađa
L najslađim / najslađima
I najslađim / najslađima
 
ženski rod
jednina
N najslađa
G najslađe
D najslađoj
A najslađu
V najslađa
L najslađoj
I najslađom
množina
N najslađa
G najslađih
D najslađim / najslađima
A najslađe
V najslađe
L najslađim / najslađima
I najslađim / najslađima
Definicija
1. koji ima okus šećera ili meda
2. pren. ugodan [sladak san]
3. ljubak, umiljat, simpatičan [sladak dečkić]
4. pretjerano ljubazan
5. u zn. oprečnom prema a. onomu što je slano [slatka voda] b. onomu što je kiselo [slatko vrhnje]
6. fam. bez značenja u dijaloškoj situaciji pri obraćanju [brate slatki; dušo moja slatka]
7. ukusan bez obzira na okus [posoli/popapri, slađe je]
Frazeologija
ništa slađe (od toga) (u dijaloškoj situaciji ili u pričanju ob. o kakvoj nasladi u zloći, pakosti i sl.) nema većeg užitka od toga, to (mi) je najdraže, to se radi s najvećom nasladom ili užitkom [A: Sve je upravo očišćeno, a oni gaze bez obzira na to B: Ništa (njima) slađe (od toga)];
praviti slatko lice ulagivati se, dodvoravati se pretjeranom ljubaznošću;
priče slatke vode, (stručnjak) slatke vode nikakve vrijednosti, ispod prosjeka;
slađe je ukusnije je (kad se jelu što doda, bez obzira na to o kakvoj se promjeni okusa radi, npr. kad se posoli i postane dovoljno slano);
tuđe je slađe (ob. u šali) 1. općenito čovjeku se više sviđa ono što vidi kod drugoga 2. tuđa žena je privlačnija od svoje
Onomastika
♦ m. os. imena (narodna): Slàdan, Sláde, Slȁdoje, Slȁdoljub, Slàđan i sl.; Slàđana ž. os. ime (narodno)
pr.: Sladáković (180, Knin, S i sred. Dalmacija), Sláde (160, Dubrovnik, Trogir, sred. Dalmacija), Sladéček (Vinkovci, Kutina, Grubišno Polje), Slàdetić (Zagreb, Vukovar), Sládić (910, Šibenik, Knin, Duga Resa, Zagreb), Slȁdīn (Jastrebarsko, Crikvenica, Vrbovsko), Slȁdkov (Zagreb, Turopolje), Slȁdoja (Sinj, I Slavonija), Slȁdoje (Zadar, Split, Pula), Sladójević (360, Omiš, Grubišno Polje, Glina), Slȁdoljev (190, Šibenik, Vodice, Zagreb), Sládonja (Pula, Zagreb), Sládović (300, Kutina, Sinj, Banija), Slȁtkī (Novi Marof, I Slavonija, Podravina), Slȁtković (100, Zaprešić, Varaždin, Prigorje)
Etimologija
prasl. *soldъkъ (stsl. sladъkъ, rus. solódkyj, sládkyj, polj. słodky), lit. saldus ≃ v. sol1