Hrvatski jezični portal

snijȇg

snijȇg m 〈N mn snjȅgovi/snijȇzi knjiš. poet.

Izvedeni oblici
jednina
N snijeg
G snijega
D snijegu
A snijeg
V sniježe / snijegu
L snijegu
I snijegom
množina
N snjegovi
G snjegova
D snjegovima
A snjegove
V snjegovi
L snjegovima
I snjegovima
Definicija
1. meteor. kruta oborina, u obliku pojedinačnih ledenih kristala ili udruženih u pahulje, koja pada iz oblaka [vlažan snijeg; mokar snijeg; suh snijeg; zrnat snijeg]
2. kulin. tučeni bjelanjak za kolače
3. ob. u: [snijeg na ekranu smetnja]
Sintagma
granica snijega 1. klimatska granica, najniža visina kontinuiranog snježnog pokrivača u visokim planinama tijekom ljeta 2. orografska granica, najniža je visina na kojoj izolirane krpe snijega (zaštićene od kopnjenja orografskim uvjetima) ljeti ostaju na tlu;
pravljenje snijega stvaranje umjetnog snijega pomoću snježnih topova;
vječni snijeg snijeg na visokim planinama koji nikad ne kopni;
zrnati snijeg vrlo sitne, neprozirne i bijele čestice promjera manjeg od 1 mm koje padaju iz oblaka;
žuti snijeg snijeg koji sadrži čestice prašine ili pijeska koji mogu potjecati iz vrlo dalekih predjela
Frazeologija
bijelo kao snijeg vrlo bijelo;
mariti za koga (što) kao za lanjski snijeg uopće ne mariti;
snijeg na kosi, snijeg na glavi retor. jez. knjiž. sijeda kosa, sjedine
Onomastika
Snjèžana ž. os. ime, usp. Nives (← tal.); hip.: Snjȅška, Žȁna
pr. (nadimačka i od imena): Snjȅžana (sred. Dalmacija)
top. mikrotop.: Snijéžnica (pećina s vodom kod Gospića), Snjȅžnica (Dalmacja), Šnjȅžnica (izvor, Senj)
Etimologija
prasl. i stsl. sněgъ (rus. sneg, polj. śnieg), lit. sniegas ← ie. *snoygwhos (lat. nix, grč. nípha)