Hrvatski jezični portal

sȍcijālan

sȍcijālan prid.odr. -lnī〉

Izvedeni oblici
Pozitiv - neodr.
 
muški rod
jednina
N socijalan
G socijalna
D socijalnu
A socijalna / socijalan
V socijalni
L socijalnu
I socijalnim
množina
N socijalni
G socijalnih
D socijalnim / socijalnima
A socijalne
V socijalni
L socijalnim / socijalnima
I socijalnim / socijalnima
 
srednji rod
jednina
N socijalno
G socijalna
D socijalnu
A socijalno
V socijalno
L socijalnu
I socijalnim
množina
N socijalna
G socijalnih
D socijalnim / socijalnima
A socijalna
V socijalna
L socijalnim / socijalnima
I socijalnim / socijalnima
 
ženski rod
jednina
N socijalna
G socijalne
D socijalnoj
A socijalnu
V socijalna
L socijalnoj
I socijalnom
množina
N socijalne
G socijalnih
D socijalnim / socijalnima
A socijalne
V socijalne
L socijalnim / socijalnima
I socijalnim / socijalnima
 
Pozitiv - odr.
 
muški rod
jednina
N socijalni
G socijalnog / socijalnoga
D socijalnom / socijalnome / socijalnomu
A socijalnog / socijalni
V socijalni
L socijalnom / socijalnome / socijalnomu
I socijalnim
množina
N socijalni
G socijalnih
D socijalnim / socijalnima
A socijalne
V socijalni
L socijalnim / socijalnima
I socijalnim / socijalnima
 
srednji rod
jednina
N socijalno
G socijalnog / socijalnoga
D socijalnom / socijalnome / socijalnomu
A socijalno
V socijalno
L socijalnom / socijalnome / socijalnomu
I socijalnim
množina
N socijalna
G socijalnih
D socijalnim / socijalnima
A socijalna
V socijalna
L socijalnim / socijalnima
I socijalnim / socijalnima
 
ženski rod
jednina
N socijalna
G socijalne
D socijalnoj
A socijalnu
V socijalna
L socijalnoj
I socijalnom
množina
N socijalne
G socijalnih
D socijalnim / socijalnima
A socijalne
V socijalne
L socijalnim / socijalnima
I socijalnim / socijalnima
Definicija
1. koji živi u zajednicama ili skupinama i nastoji se u njima obzirno i prikladno ponašati
2. koji pripada ili koji se odnosi na život i međusobne odnose ljudi u društvu [socijalna bijeda; socijalni dijalog; socijalna medicina]
3. koji se voli kretati u društvu, sklapati prijateljstva; društven, druželjubiv, opr. asocijalan
Sintagma
socijalna distanca term. različiti stupnjevi razumijevanja, prisnosti ili odbojnosti koja postoji između različitih društvenih grupa (od intimnosti do mržnje);
socijalna država država koja svojim djelovanjem potiče i usmjerava gospodarski razvoj u smjeru socijalne zaštite što širih slojeva stanovništva;
socijalna etika 1. znanstvena disciplina koja se bavi socijalnim aspektom moralnih odnosa i moralnim obavezama pojedinca prema zajednici i zajednice prema pojedincu 2. ponašanje pojedinca u društvu i odnosi društva prema pojedincu, te odnosi među društvenim grupacijama zasnovani na etičkim načelima;
socijalna literatura pov. knjiž. pravac u književnosti prvih desetljeća 20. st. koji inzistira na negativnom opisivanju kapitalističkog društva i tendenciozno zastupa socijalističke ideje; vodeći predstavnik Maksim Gorki (1868—1936), u Hrvatskoj A. Cesarec;
socijalna medicina disciplina koja se bavi proučavanjem i suzbijanjem socijalnih bolesti, uz pomoć zdravstvenog prosvjećivanja i podizanja zdravstvenog i kulturnog standarda stanovništva;
socijalna politika društvena djelatnost koja sustavno poduzima odgovarajuće mjere radi zaštite životnog standarda što većeg broja ljudi;
socijalna pomoć novčana potpora koja se dodjeljuje materijalno ugroženim pojedincima i obiteljima;
socijalna psihologija psih. disciplina koja proučava ponašanje grupa u određenim društvenim situacijama, odnose među grupama i unutar njih;
socijalna stigmatizacija term. fizička ili društvena osobina ili oznaka koja obezvređuje društveni identitet pojedinca tako da ga djelomično ili potpuno isključuje iz društva (nakaznost, kriminalna prošlost, vjerska ili nacionalna pripadnost i sl.);
socijalne bolesti naziv za bolesti koje nastaju uslijed loših životnih prilika (prehrane, higijene) kao što su kuga, tuberkuloza itd.;
socijalni mir stabilno stanje društva u kojem se iskrsli problemi rješavaju sporazumno ili demokratskom procedurom;
socijalni nauk Crkve crkv. skup načela i normi kojima Katolička crkva, počev od 19. st., nastupa u socijalnim pitanjima, donoseći smjernice za djelovanje vjernika u društvenom, gospodarskom i političkom životu;
socijalni nemiri stanje napetosti u društvu u kojem nezadovoljstvo pojedinih društvenih grupa i zahtjevi za promjenama prerastaju u masovne štrajkove, javne demonstracije;
socijalni rad struka čiji je primarni predmet rada način na koji se ljudske potrebe, osobne i skupne, mogu zadovoljiti u društvu;
socijalno osiguranje pravno regulirani sustav materijalne zaštite i osiguranja građana u slučaju određenih socijalnih rizika (zdravstveno, mirovinsko, invalidsko osiguranje tijekom nezaposlenosti) [biti na socijalnom (osiguranju) a. jedva preživljavati, živjeti od pomoći b. primati socijalnu potporu]; socijalno
Etimologija
lat. socialis ≃ socius: drug, pratilac